S ciljem pravovremenog informiranja proizvoðača mlijeka i mliječnih proizvoda o sustavu mliječnih kvota, koje Republika Hrvatska započinje primjenjivati od 1. travnja 2012. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je brošuru „Vodič kroz mliječne kvote“.

U ovoj kratkoj informativnoj brošuri opisan je način dodjele mliječnih kvota te obveze, dužnosti i rokovi koje proizvoðači/otkupljivači mlijeka trebaju poštovati. Izradu brošure financirala je Europska unija.

Skini OVDJE!

Farma krava »Salaš« u Marijancima, nedaleko od Valpova, već drugu godinu ponosno nosi titulu najbolje hrvatske farme. Njihova grla pasmine holstein friesian već nekoliko godina s hrvatskih stočarskih izložaba odnose šampionske titule, a prema proizvodnji mlijeka uvelike premašuju hrvatski prosjek. »Nismo mi ni najveća ni najmodernija farma. Izdvojeni smo kao najbolji, jer imamo najveću proizvodnju mlijeka po kravi«, skromno nam je kazao domaćin Josip Dukmenić, vlasnik »Salaša«. Dok je hrvatski prosjek oko 6000 litara mlijeka po grlu godišnje, krave s Dukmenićeve farme prošle su godine po grlu dale čak 10.327 litara prvorazrednog mlijeka. Da to nije slučajnost, dokazuje i podatak iz 2008. godine kada su proizveli 10.014 litara po grlu.

Ovih dana se u trgovinama na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda više proizvoðača pojavio znak »Mlijeko hrvatskih farmi« popraćen i logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).

Radi potpore proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, HPA je pokrenuo aktivnosti za uvoðenje znaka »Mlijeko hrvatskih farmi« na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s domaćih farmi. Glavni cilj ovog projekta je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda uz istodobno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. »

Opatija, 07. lipnja 2010. – Sladorana Županja je na konferenciji Krmiva 2010. u Opatiji predstavila novi proizvod «Sladoliq» koji spada u red tekućih krmiva na bazi melase. Uvodnu riječ o programu proizvodnje stočne hrane u šećeranama održao je dipl.ing. Marinko Zadro, predstavnik većinskog vlasnika Sladorane d.d. Županja. Predavanje o Sladoliqu kao jedinom domaćem dopunskom tekućem krmivu te njegovom utjecaju na mliječnost krava održali su prof. dr. sc. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. vet. med. Antonio Maltar, glavni nutricionist tvrtke Agrokor zadužen za ishranu krava muzara i g. Marko Vučićević, rukovoditelj službe za proizvodnju stočne hrane Sladorane Županja.

Najnoviji uvoz iz čilea doveo je do potpunog kolapsa hrvatskog tržišta svinjama. To je navelo domaće svinjogojce da se pokušaju okrenuti drugim tržištima, primjerice, nekim zemljama bivše Jugoslavije, gdje su konkurentni, odnosno gdje je kvaliteta svinja lošija, a cijena viša.

Kako neslužbeno doznajemo, izvoz svinja koji bi država trebala subvencionirati s kunu i pol po kilogramu trebao bi krenuti kada ga odobri Vlada RH i objavi natječaj za izvoznike.

Svjetsko tržište halal proizvoda vrijedno je oko 500 milijardi dolara, a hrvatsko gospodarstvo na to tržište plasira roba u vrijednosti tek 250 milijuna dolara. Rekao je to danas predsjednik HGK Nadan Vidošević otvarajući stručnu prezentaciju 'Mogućnosti izvoza kroz halal program' na Zagrebačkom velesajmu a u sklopu meðunarodnog sajma InGa, stoji u priopćenju Zagrebačkog velesajma.

'Nisu to nikakvi proizvodi koji se rade uz nekakvu mistiku. Halal prevedeno na hrvatski jezik znači - dozvoljeno', pojasnio je muftija Šefko Omerbašić. Dodao je da je halal proizvodnja nastala pojavom islama pred oko 1500 godina i zapravo je preteča današnje popularne eko-proizvodnje. A koliko je to tržište veliko govori brojka od oko 1,5 milijarde stanovnika Zemlje koji ga konzumiraju. Omerbašić je rekao da hrvatske tvrtke za sada ne participiraju značajno u trgovini halal proizvodima ali da se stanje poboljšava i da će učiniti sve kako bi oni koji imaju certifikat halal proizvoda našli kupce u islamskom svijetu. Za sada certifikat posjeduje 18 tvrtki, a nekolicina je podnijela zahtjev za certifikatom.

Kada su prije godinu i pol dana riječki poduzetnici Željko Mihelić i Žarko Korenjak kretali u posao uzgoja goveda vrste red angus na Ličkom polju, znatan broj domaćih ljudi taj je potez smatrao lošim, ponajprije stoga što su Mihelić i Korenjak tvrdili kako vrsta red angus goveda može bez poteškoća izdržati goransku zimu na otvorenom. Danas, nepunih 20 mjeseci kasnije, jasno je ne samo da su bili u pravu, već i da su se angusi na goranske prilike izvrsno privikli, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 6 mjeseci matično stado od 80 goveda uvećano za 55 teladi! Ta brojka "goranskih" angusa bit će do kraja godine još povećana, govori nam Žejko Mihelić, vlasnik firme "Vitek" koja upravlja Farmom "Lužak" na kojoj su smještena ova goveda.

Brojni seljaci, meðu kojima samo iz Ðakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv države da uðu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu.