Država nas nagovorila na farme, a onda nas ostavila na cjedilu!

Brojni seljaci, meðu kojima samo iz Ðakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv države da uðu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu.

"Uz to i nelojalnu konkurenciju uvozom sumnjivog mlijeka iz BiH, Srbije i Poljske, čime je sebi i nama država opalila pljusku, istovremeno radeći na Programu razvoja govedarstva i dopustivši uvoz svega i svačega na tržište mlijeka, farmeri su danas na rubu - kreditne obveze pritišću, banke u slučaju neplaćanja rata blokiraju račune pa proizvoðači nemaju čime obnoviti proizvodnju, doći do hrane za stoku. Prije pet godina kompliment za Ðakovštinu zbog tolikog odaziva Programu danas se konstatira uz 'na žalost'", kaže predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo, i sam farmer s 200 muznih krava.

Kaže, zbog sve čvršće kreditne omče, prima sve brojnije pozive zabrinutih farmera pa se njihovo izaslanstvo s njim na čelu za vikend uputilo u Ministarstvo poljoprivrede i HBOR, kako bi se našlo rješenje za izlazak iz farmerske krize. Laslo je podigao 1,6 milijuna kuna kredita na 12 godina, uz mjesečnu ratu od 16.000 kuna.

“Kada se Program pojavio, povoljnijih uvjeta kreditiranja u nas nije bilo. No oni su ipak i tada bili gori od, primjerice, onih u jednoj Njemačkoj, gdje se podizanje lauf-staja kreditira na 30 godina, uz 1-2 posto kamate. U HBOR-u su svjesni te otežane situacije i već su izašli s inicijativom da se rok otplate kredita sa sada maksimalnih 12 poveća na 15 godina, no mi mislimo da efekta može imati tek produženje roka na 20 godina. Svoje probleme predočili smo i državnom tajniku Stjepanu Mikolčiću te očekujemo novi krug razgovora u nalaženju rješenja da ne doðe do kolapsa. Jer ni državi ne trebaju prazne staje i uludo utrošena sredstva poreznih obveznika”, kaže Laslo.

Glas Slavonije