NJEMAčKA sela potresa vrlo čudna pošast: velik broj teladi obolijeva od čudne bolesti pri kojoj im iz kože i otvora na tijelu nekontrolirano curi krv, bez da imaju ikakve ozljede. Mnogi od njih iskrvare i umru u roku od nekoliko sati.

"Krvavi znoj"

Od 2007., kad se bolest pojavila, piše Bild, dokumentirano je 150 slučajeva teladi koja su uginula od posljedica pretjeranog krvarenja. Slike su, kažu seljaci i veterinari, užasne. Telad odjednom počinje krvariti iz svih pora. U meðuvremenu je bolest dobila kolokvijalno ime "krvavi znoj", budući da krv doslovno curi kao i znoj. Veterinari pretpostavljaju da bi stvarni broj teladi uginule od krvavog znojenja mogao biti daleko veći od dokumentiranog. Kako se ne radi o virusu, seljaci nisu obavezni prijaviti slučajeve, a mnogi od njih se boje da će im takva prijava uništiti posao i egzistenciju. Ipak, laboratoriji kažu kako ne postoji opasnost za ljude, čak i ako konzumiraju meso zaražene teladi.

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da naðu put prema tanjurima graðana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvoðači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.

Na regionalno savjetovanje proizvoðača mlijeka Sjeverozapadne Hrvatske, prvo uopće takvog karaktera, danas su u Molve farmeri iz čak sedam županija došli žedni znanja, ali više gladni odgovora na aktualnu mliječnu “krizu”, pogonjenu prošlotjednim snižavanjem otkupne cijene te namirnice. Stanko Salaj iz Gole od 30 krava godišnje proda oko 7200 litara mlijeka, a smanjenjem cijene 20 lipa godišnje bi izgubio oko 5000 kuna.

Opstanak seljaka

- Moguće je naučiti povećati proizvodnju mlijeka, no bojim se da će premije po litri biti manje, a što ćemo tad? Isto se pita i Branko Karamarković iz čaðavice kod Slatine, vlasnik nedavno otvorene farme sa 60 muznih krava.

- Možemo li opstati s tim mjerama, pored kredita koje smo podigli? Propast će nam farme, da li nam uopće treba mlijeko?

Odluka hrvatskih mljekara o snižavanju otkupne cijene mlijeka za deset posto je jednostrana, nepromišljena i bezobrazna. Tražimo da se hitno preispita opravdanost uvoðenja novih cijena i da se kooperanti žurno pozovu na razgovore.

 Ako to ne učine, pozvat ćemo sve seljačke i mljekarske udruge na prosvjede u kojima ćemo blokirati sve hrvatske mljekare, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Virovitici predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci Mato Mlinarić.

Snižavanje otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka od 1. ožujka u petak je najavilo Gospodarsko interesno udruženje Croatiastočar. Objasnili su kako je potrebno pristupiti modelu tržišnog formiranja cijene svježeg sirovog mlijeka, uvažavajući pritom kretanja cijena u zemljama okruženja i Europskoj uniji kako bi domaća mliječna industrija mogla biti konkurentna i nastaviti ulaganja u razvoj i povećanje proizvodnje.

U Hrvatskoj je otkupna cijena mlijeka EU kvalitete i više od 20 posto skuplja od otkupne cijene mlijeka koju preraðivači plaćaju farmerima u zemljama EU i regije. Posljedice tako nerealno visoke otkupne cijene mliječne sirovine u Hrvatskoj su višestruke - proizvoðači i preraðivači mlijeka izloženi su uvozu jeftinijeg mlijeka i mliječnih proizvoda, upozorili su ovih dana iz udruženja Croatiastočar.

Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kazao nam je da se hrvatska mliječna industrija prije ulaska u EU mora restrukturirati, jer je prisutan trend velikog osipanja malih proizvoðača mlijeka koji više ne predaju mlijeko u otkup.

Podsjetimo, samo u nekoliko posljednjih godina broj komercijalnih proizvoðača mlijeka, kojih je prije 10 godina bilo više od 35.000, smanjio se za nekoliko tisuća, te je sada njih samo oko 27.000 na tržištu.

Obiteljsko gospodarstvo Šimanović, supružnici Snježana i Tomislav, te sinovi Hrvoje i Tomislav, iz čačinaca, jedini je registrirani proizvoðači sira u Virovitičko-podravskoj županiji. Na svom imanju u predjelu Lipovac obitelj Šimanović uzgaja pedesetak koza, od kojih dobiva od tri do pet litara mlijeka dnevno i približno tonu sira godišnje.

Njihovi mekani i polutvrdi sirevi te sirni i mliječni namazi, jogurti, ribanci i sirevi obogaćeni plemenitim plijesnima osvojili su nepca gurmana, a svaki od proizvoda na specijaliziranim izložbama i sajmovima dobio je priznanja te zlatne, srebrne i brončane plakete. Sirevi Snješko i Plemko su na Izložbi hrvatskih ovčjih sireva u Svetom Martinu, u konkurenciji 170 sireva, proglašeni šampionom kvalitete i dobili najveća priznanja!

Drugi najveći proizvoðač ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj, koji djeluje na području Slavonije, godišnje proizvede 70.000 litara mlijeka, a cjelokupnu proizvodnju otkupljuje Paška sirana. Od tog mlijeka proizvodi se poznati sir pod nazivom Pramenko.

Mlijeko se proizvodi u pogonima Ovine iz Donjih Kusonja, čiji je vlasnik Dražen Stipančić, predstavnik trećeg naraštaja u obitelji koja se bavi uzgojem ovaca, koji je posao započeo 1996. godine kada, nakon završetka studija veterinarstva, u Donjim Kusonjama otkupljuje zapuštenu nekadašnju IPK-ovu ovčarsku farmu.

- U prvo vrijeme bavili smo se, kao i većina drugih stočara u okolici, nomadskim ovčarstvom i proizvodnjom mesa janjadi. No, nedostatak kooperacije, ali i stečena iskustva s brojnih studijskih putovanja otvorila su mi oči, govori Stipančić.

Slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, jedna je od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora je dobrim dijelom poremećena a u nastavku će značajno zaoštriti nedaće izazvane globalnim gospodarskim tsunamijem i našom dužničkom krizom. Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne a dobrim dijelom i nesagledive.

Miroslav Kovač i Branko Salaj u svom radu koji će biti objavljen u Hrvatskoj reviji u veljači upozoravaju da javnost, a i mnogi političari, nisu svjesni prijetnje stočarskog sloma jer je stvarno stanje još zamaskirano kratkoročnim učincima sustava poticaja i uvoza. No, dok je tijekom par proteklih godina uspijevala zadovoljiti tekuću potražnju, državna politika usmjerena prema selu počinje sada davati upravo one rezultate koje je deklarativno željela spriječiti. Granu na kojoj sjedimo već smo prepilili do polovice.

Sve je razvidnije da smo na putu u duboku ovisnost o uvozu a na malo dulji rok izgledno je i preuzimanje velikih proizvodnih kapaciteta od stranog kapitala. Stočarstvo je naime jedan od gospodarskih sektora u kome Hrvatska ima izvrsne prirodne uvjete proizvodnje ali i vrlo lošu strukturu i nerazvijeno tržište. To je i razlogom da na pr. govedarstvo sudjeluje u poljoprivredi Austrije s 40% a u poljoprivredi Hrvatske sa – samo 16%!

Unatoč rastu otkupne cijene mlijeka za 20 i stočne hrane za 100 posto, grupa Vindija poslovnu 2008. završit će s pozitivnim ostvarenjima, s dobiti nešto manjom nego u 2007., ali bili bismo presretni kad bi se i to moglo ponoviti iduće godine, kazao je predsjednik uprave Vindije Dragutin Drk na susretu s novinarima u brodskom Vindonu. Osim toga, u novu liniju Koke za vakumiranu piletinu (90 posto izvoz u EU) uloženo je 20 milijuna eura, koliko i u novu tvornicu mlijeka.