Junker: Europa je u dubokoj krizi

Donošenje EU proračuna za slijedećih 5 godina je palo. Velika Britanije nije pristala na zamrzavanje svog rabata bez reforme poljoprivrednih poticaja. Za EU najžešće su borile nove članice. Šefovi država ili vlada 25 zemalja članica Europske unije nisu su se uspjeli dogovoriti o Financijskoj perspektivi, okvirnom planu rashoda za razdoblje 2007. -2013. godine, potvrdio je predsjedatelj Europskog vijeća, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

"Nismo uspjeli...Europa je u dubokoj krizi", rekao je vidno razočarani Juncker na konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog summita, koji se protegao do ranih jutarnjih sati u subotu.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da za ovaj neuspjeh nije krivo luksemburško predsjedništvo, koje je uložilo vrlo velike napore da se postigne dogovor. Neuspjeh "nije rezultat nekomepetetnosti ili nedostatka volje. Gospodin Juncker je uložio velike napore", rekao je Barroso. "Vrlo smo tužni i zabrinuti", dodao je predsjednik Europske komisije.

Juncker je rekao da je sporazum bio na dohvatu, ali da nije bilo političke volje da se doðe do dogovora. "Bili smo blizu, razlike su bile male, ali nije bilo političke volje za dogovor", rekao je Juncker. Luksemburški premijer je pojasnio da je riječ o dvije koncepcije Europe koje su sukobljavaju.

"Jedni žele Europu samo kao jedinstveno tržište, a drugi politički integriranu Europu", rekao je. Prema diplomatskim izvorima posljednji prijedlog luksemburškog predsjedništva odbilo je pet zemalja - Britanija, Nizozemska, Švedska, Španjolska i Finska, dok su Italija i Danska bile suzdržane.

Deset novih zemalja članica pokušalo je u posljednji trenutak spasiti dogovor izražavajući spremenost da se odreknu dijela sredstava koja će dobivati iz europskog proračuna. "Bilo me je sram kada sam čuo nove članice koje su bile spremne odreći se dijela sredstava", rekao je Juncker.

Unatoč neuspjehu, Juncker je procijenio da će Europa sigurno izići iz krize, "ali koliko će vremena biti izgubljeno".

Predsjedatelj Europskog vijeća, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker proveo najveći dio poslijepodneva i večeri u bilateralnim razgovorima s čelnicima zemalja, koji su se najviše opirali.

Posljednji napori da se postigne dogovor bili su blokiranini nepopustljivošću Velike Britanije da pristane na zamrzavanje svoga rabata, specijalnog aranžmana prema kojem dobiva natrag dvije trećina sredstava koje uplaćuje u zajedniči proračun.

Britanski premijer Tony Blair je inzistirao na tome da se bilo kakva rasprava o ukidanju ili zamrzavanju rabata može voditi samo u kontekstu šire reforme strukture višegodišnjeg proračuna, uključujući i poljoprivredne troškove, na koje otpada 40 posto proračuna, od čega Francuska dobiva više od četvrtine.

Luksemburški premijer Juncker u svom posljednjem prijedlogu povisio je iznos na koji bi se zamrznuo rabat na 5,5 milijardi s 4,6 milijardi eura.

Nakon 2013. o rabatu bi se razgovoralo u sklopu reforme poljoprivrednih troškova. Takoðer je predlagano da se 2008. godine napravi revizija proračunskog okvira. Francuska, koja se ne želi otvaranje rasprave o već dogovorenom paketu za poljoprivredu, ispočetka se protivila zamrzavanju rabata, tražeći da se ukini ili znatnije smanji.

Kasnije su francuski prestavnici rekli da pristaju na zamrzavanje rabata na 4,6 milijardi eura, ako je to cijena da bi se postigao dogovor.

Osim borbe izmeðu Britanaca i Francuza, s prijedlozima proračuna nisu se slagali ni Nizozemci i Šveðani, koji uplaćuju po glavi stanovnika najviše u europski proračun. Oni su tražili da se smanji njihov teret u punjenju zajedničkog proračuna.