Modernu svinjogojsku farmu PIK-a Vinkovci u čiju je gradnju i opremanje investirano 40 milijuna kuna jučer je u selu Andrijaševci u vinkovačkom kraju otvorio predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić. Nova farma s dvadesetak zaposlenih sagraðena je u samo pet mjeseci. - Unatoč krizi, u Hrvatskoj ne smijemo stati s investicijama, moramo se boriti za svako radno mjesto i pametno investirati u ono što se brzo vraća.

Treba pokrenuti naše hrvatske resurse koji jesu i mogu biti svjetski konkurentni - rekao je Todorić obilazeći pogone jedne od najmodernijih farmi u Europi s koje će, već za šest mjeseci, na domaće tržište doći prva prasad koja će zamijeniti onu iz uvoza.

Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Meðimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvoðača iz donjeg Meðimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na tržištu.

– Proizvodnja se mlijeka više ne isplati. Jedino je rješenje da zaokružimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu – kažu u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem još ne žele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovršiti do ožujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kaže da bi i on najradije prodao sve životinje jer je cijena mlijeka preniska.

Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubišnopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemljišta u njihovu susjedstvu.

Policija je izvijestila da jedan hrvatski državljanin prijavio je nestanak 136 ovaca iz njegova stada. Neslužbeno doznajemo da riječ je o Martinu Aščiću iz Velike Peratovice nedaleko od Grubišnoga Polja, koji nije želio razgovarati s novinarima.

Ovce su nestale još krajem rujna, no vlasnik se odlučio prijaviti nestanak nakon što je neuspješno za njima tragao, misleći da su pasući odlutale u nenaseljeni dio Bilogore. Naime, iako se do sada puno puta koristio naziv “nomadska ispaša”, takva u Hrvatskoj službeno ne postoji. Vlasnici stada, koji je na daruvarskom i grubišnopoljskom području 170 i zajedno uzgajaju oko 18.000 ovaca, trebali bi raspolagati dovoljnim količinama vlastita ili zakupljena zemljišta za ispašu koje treba biti ograðeno.

U svibnju 2005., kad je za 2,5 milijuna kuna uz nadoplatu poreza na nekretnine od Općine Kršan kupio Farmu čepić, Vladimir Licul iz Venezuele probleme u daljoj realizaciji nije mogao ni zamisliti. Danas, nakon više od tri i pol godine, proizvodnje mlijeka i mesa ovdje još nema, kao ni krava, pa ni graðevinske dozvole. Dosad je Liculova firma Bio Adria, koju vodi s poslovnim partnerom Milanom Liculom u Farmu čepić uložila oko 4 milijuna eura. Lokacijsku dozvolu Licul je dobio prije mjesec i pol, ali problema koje je potrebno riješiti do početka proizvodnje i zaposlenja prvih 30-ak osoba ima još.

Svinjska kuga, koja je ove godine donijela velike probleme proizvoðačima, s druge je strane razotkrila sve probleme koji tište malo svinjogojstvo varaždinskoga kraja. Uzgajivači imaju mali broj krmača, a proizvedu i brojne odojke. Odojci su se prodavali izravno, uglavnom za ražanj, a kvaliteta u tovu i na liniji klanja nije se nikad tražila ni ispitivala, kao što to traži mesna industrija. Kada se zbog svinjske kuge zabranilo prometovanje i kada je došlo prekida veza za prodaju odojaka za ražanj te kada se dio svinja stavio u organizirani tov, vidjelo se da one ne zadovoljavaju. Mesnatost im je, naime, bila od 50 do 56 posto ističe varaždinski dožupan Miljenko Ernoić.

BJELIŠEVAC - Iako je guska ostala kraljica, primjerice francuskog stola, a nezaobilazan je dio gastroponude susjedne Maðarske, u nas se zanimanje za tu visokovrijednu perad proteklih desetljeća izgubilo. Štoviše, slikovita tradicija uzgoja domaće guske u slavonskim selima danas je prava rijetkost, a zastupljenost guskina mesa u domaćoj potrošnji na posljednjem je mjestu, s tek 0,4 posto. U Požeškoj dolini, u nekadašnjem selu gusaka Bjeliševcu, odlučni su vratiti tradiciju prirodnog, ekstenzivnog uzgoja te peradi, iako ih država u tome ne prati. Naime, u nas je guska u peradarstvu zastupljena s tri posto, no potencijali su veliki, ulaganja minimalna, a uzgoj na otvorenoj ispaši isplativ.