KARLOVAC  Tradicija sirarstva u Karlovačkoj županiji vrlo je jaka, ali je treba nadograditi teoretskim znanjem kako bi kvaliteta sira  bila kontinuirana.

Izložba naučenog
 Karlovački sirari najdalje su odmakli, a to potvrðuje i podatak kako je, iako ovo nije prva škola u Hrvatskoj, imala najviše polaznika, čak 26. Interes postoji, pa će obrazovanje vjerojatno biti ponovo organizirano  čestitajući polaznicima škole na završenom obrazovanju kazao je Samir Kalit, predavač na Agronomskom fakultetu.

Desetak polaznika škole na izložbi sira u Prirodoslovnoj školi predstavili su doista puno različitih vrsta sira i pokazali svoje umijeće. Kroz 120 sati praktične i teoretske nastave  polaznici obrazovanja za odrasle u zanimanju mljekar-sirar s područja Karlovačke županije, koja inače ima najviše registriranih malih sirana u Hrvatskoj, puno su naučili.

BRINJE  U organizaciji Poljoprivredne zadruge Frankopan iz Brinja, Braniteljske udruge Brinje i Hrvatskog stočarskog centra, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva obitelji, Ličko-senjske županije i Općine Brinje, u Brinju je održana 2. stočarska izložba Ličko-senjske županije.

Na izložbi je predstavljeno 40 mliječnih krava, smeðe, simentalske i holstein pasmine, šest telića i četiri ličke buše s područja Brinja, Otočca, Senja, Gospića, Klanca, Smiljana, čovića, Ličkog Osika, Mašaluka, Velikog Žitnika. U osam kolekcija izabrani su najbolji primjerci goveda. Šampionka po broju teladi, količini mlijeka i kvaliteti je smeða krava Medova Hrvoja Borasa iz Senja. 

Svečanost početka označavanja proizvodnih štala članova Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine održat će se 3. srpnja 2008. (četvrtak). Oznaka „Mlijeko iz Zlatne doline“ dodijelit će se imanju Damira Kovačevića, Poloje 6 u 10,00 sati te oznaka „Junetina iz Zlatne doline“ imanju Drage Polak, Zarilac 69 u 12,00 sati.

Nakon svečanog otvaranja i predstavljanja projekta medijima i svima ostalima uzvanicima (predstavnicima svih mljekara, preraðivačima mesa, saborskim zastupnicima),  te zajedničkog druženja uz malo osvježenje, kreće se na imanje Drage Polaka u Zarilac 69 gdje će se uz označavanje proizvodne štale promovirati oznaka „Junetina iz Zlatne doline.“

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Broj proizvoðača mlijeka u Hrvatskoj, koji je na početku ove godine iznosio 31.959, prepolovio se u posljednjih pet godina, a istodobno je samo lani proizvodnja mlijeka povećana za 120 milijuna litara, te se u Hrvatsku više ne uvozi svježe mlijeko.
Isporuku mlijeka u Hrvatskoj i dalje karakterizira veliki broj sabirnih mjesta. Iako se uočava da se iz godine u godinu isporučitelji mlijeka više koncentriraju, način isporuke mlijeka i dalje je najslabija točka otkupa mlijeka i sustava kontrole kvalitete mlijeka.
S druge strane, najbolji rezultati što se tiče kvalitete mlijeka postignuti su na sabirnim mjestima s jednim do pet isporučitelja mlijeka.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}NEDELIŠćE  Na jubilarnom 10. meðimurskom sajmu poduzetništva MESAP okupilo se rekordnih 400 izlagača, čime je postao najveća gospodarska izložba u široj regiji. Sastavni dio sajma bila je tradicionalna stočarska izložba, na kojoj su izlagani krave i junice, koze, jarice i jarčevi, ovce, te konji.

U ocjenjivanju krava šampionke sajma su simentalka Rebeca Dražena Molnara iz Palinovca i Kmica kod grla pasmine holštajn vlasnika Milana Miklina iz Preseke.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Nakon podizanja većeg broja suvremnih farmi muznih krava i povećanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj je sve više u trendu uzgoj goveda u sustavu krava-tele, odnosno namjenske proizvodnje teladi za tov. Sustav se zasniva na korištenju mesnih pasmina ili križanaca mesnih pasmina s pasminama kombiniranih svojstava, a krmnu bazu sustava čine prirodni i sijani travnjaci uz manji udjel krme proizvedene na oranicama.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}MARJANčACI - Obitelj Ðurković već godinu dana muku muči s birokratskim zaprekama koje ih sprečavaju da završe gradnju prve mini-sirane u Slavoniji, vrijedne 300.000 kuna i kapaciteta 200 litara mlijeka dnevno.
Prema riječima ogorčenog Josipa Ðurkovića, zbog toga im propada 150 litara kozjeg mlijeka, odnosno gube 1000 kuna na dan.
Sada dnevno na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, nedaleko od Valpova, proizvode samo četiri kilograma sira od 50-ak litara mlijeka, a mogli bi proizvesti i prodati najmanje 20 kilograma jer imaju 85 visokomliječnih koza pasmine francuska alpina. Višak mlijeka prodaju, nerijetko daju obiteljima s bolesnom djecom, te njime hrane i stotinjak jarića.