ZAGREB – Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domaćim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju koliko i kakav životni prostor moraju imati nesilice.

Kako tim kriterijima zasad ne udovoljava priličan broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatražila da joj se malo »progleda kroz prste« i dade mogućnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane članica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. siječnja 2015. godine – dokad je traženo izuzeće od primjene europskih pravila – doista i postane članica europskog kluba.

Zemljama članicama EU-a dozvoljeno je da do početka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu niži od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slično. Hrvatska želi takve kaveze zadržati tri godine dulje od ostalih zemalja članica. Jednako toliko traži se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete.

– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoće s kojima se suočavaju proizvoðači – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Unatoč tome što je zbog prevelike proizvodnje otkupna cijena litre mlijeka u proteklih 12 mjeseci pala sa 30 – 40 eurocenta na sadašnjih 20 – 24 eurocenta, Europska komisija ostaje pri namjeri da od 2015. godine ukine sve kvote za proizvodnju mlijeka u Europskoj uniji.

– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoće s kojima se suočavaju proizvoðači – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Upozorila je da su cijene pale usprkos činjenici da bi mljekari, prema sustavu kvota koji je na snazi, smjeli proizvoditi 4,2 posto mlijeka više nego sada. Povjerenica je stoga predložila da se novac od kazni za one koji premaše svoje pojedinačne kvote uporabi za plaćanje dragovoljnih umirovljenja mljekara.

Kako bi se konsolidiralo tržište mlijeka, na kojemu se mljekare ovih dana bore s tržišnim viškovima, čak i obustavljaju otkup od proizvoðača s nižom kvalitetom, Ministarstvo poljoprivrede zatražit će od Vlade intervenciju od 40 milijuna kuna, kako bi se otkupila baš svaka litra i višak mlijeka preradio u maslac i mlijeko u prahu.

Kazao je to za današnjeg posjeta Dukatu resorni ministar Božidar Pankretić, ističući kako novca za takve izvanredne situacije ima, jedino ga još treba javnim natječajem usmjeriti onima koji će otkupljivati viškove.

Predsjednik uprave Dukata Mato Zadro kazao je danas kako domaća mliječna industrija plaća najvišu cijenu otkupa mlijeka u EU i zemljama u okruženju te nije konkurentna, a situaciju, uz domaće viškove, dodatno otežava i višak mlijeka iz EU koji završava na hrvatskom tržištu, najviše kao polutvrdi sir te sirovo i trajno mlijeko.

Sasvim nov oblik svinjske gripe u Meksiku usmrtio je 57 te zarazio 800 ljudi, a izliječilo se sedam oboljelih u SAD-u, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak, dok su stručnjaci zabrinuti i začuðeni, javljaju agencije.

"Danas se sumnja da je oko 800 oboljelih zaraženo svinjskom gripom, od koje je u Meksiku umrlo 57 ljudi", rekla je u Ženevi glasnogovornica WHO-a Fadela Chaib, javlja agencija AFP.

Dodala je da su slični slučajevi otkriveni u području San Luisa Potosija, u središtu Meksika.

U SAD nije bilo smrtnih slučajeva, ali su stručnjaci izrazito zabrinuti, javlja američka agencija AP. Stručnjaci su pregledali sedam osoba iz Kalifornije i Teksasa u kojih je dijagnosticirana bolest, no oni su se oporavili, te je utvrðeno da je riječi o jedinstvenu novom obliku svinjske gripe. To je do sada neviðen spoj svinjskoga, ptičjeg i ljudskog virusa, objavile su zdravstvene vlasti.

Drže da nema razloga za uzbunu, no ne uspijevaju razotkriti kako su se te osobe zarazile sojem koji je spoj ljudskog i ptičjeg virusa iz Sjeverne Amerike te svinjskog virusa iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

Aldo Štifanić posljednjih je dvadeset godina posvetio kako bi od izumiranja spasio govedo koje je obilježilo život večine Istrijana - boškarina. Golemo govedo blage čudi koje je stoljećima bilo glavna radna snaga Istrijanima na plodnoj crljenici gotovo je izumrlo .

U cijeloj Istri bilo ih, kaže nam Štifanić, 1994. samo 16 grla, 4 krave i 8 bikova od kojih je barem šest bilo u srodstvu, što je prijetilo degeneraciji vrste.

- Danas ih je, ponosan je Štifanić, koji je uzgajvač ali i predsjednik Udruge uzgajivača, gotovo 600; 440 krava, 100 junica, 20 bikova i 40 volova. Teška besida bi bilo reći da smo ih spasili, ali siguran da smo im produžili život za još 20-ak godina, koliko je prosječni život boškarina.

Mljekari s područja Osječko-baranjske županije prošle su godine proizveli 115 milijuna litara mlijeka, što je 17,5 posto ukupnih otkupljenih količina mlijeka u Hrvatskoj.

»U zadnjih pet godina proizvodnja mlijeka u našoj je županiji doživjela pravi procvat. Tako je Osječko-baranjska županija s četvrtog mjesta, koje je zauzimala 2003. godine, prošle godine od Bjelovarsko-bilogorske županije preuzela primat u proizvodnji mlijeka. Istodobno, postali smo i županija broj jedan po kvaliteti mlijeka«, istaknuo je Željko Kraljičak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije.

Afera zbog masovnog uginuća ovaca na Kornatima u kolovozu 2007. pala je u sjenu kornatske tragedije.Ipak skandal, koji je pratila domaća i svjetska javnost, nije posve zaboravljen, barem ga nije zaboravio tadašnji ravnatelj NP Kornati Branko Kereta, koji je tada bio prozvan da je zbog nemara uginulo 1500 ovaca od žeði.

. – Sve se pokušava zataškati, a nanesenu štetu nakon isteka mojeg mandata zaboraviti želi NP, sve kako bi se dodvorio murterskom šerifu Anti Markovu, koji je tada lansirao aferu pronoseći lažne glasine o broju uginulih ovaca i za to kao odgovorne prozvao mene i ustanovu kojoj sam bio na čelu – kaže Kereta.

Smatrajući da je njemu osobno, ustanovi i hrvatskom turizmu nanesena velika šteta javnim istupima predsjednika Saborskog odbora za turizam, Kereta je u prosincu 2007. u svoje ime i u ime Nacionalnog parka Kornati pred Općinskim sudom u Šibeniku tužio Markova, a novi ravnatelj povukao je svoju tužbu. Sud je tada prekinuo obje parnice, a nakon Keretine žalbe u prosincu 2008. donio je rješenje kojim se njegova parnica vraća u postupak.

Nakon što je proteklih šest tjedana prosječna cijena živih svinja bila u padu, sada je u porastu i iznosi 12,09 kn/kg, navodi TISUP.

Prema TISUP-u, ponuda svinja na sajmovima i otkupnim mjestima i dalje je slabija od očekivane, a što je, navodi, posljedica manje spremnosti poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od listopada do prosinca 2008. da stave odojke u tov.

U odnosu prema razdoblju otprije dva tjedna, cijene su više za 3,51 posto, a u odnosu prema istom razdoblju lani više su za čak 53,04 posto. I cijene svinjskog mesa u mesnicama takoðer su porasle, i to za 3 do 8 posto, ističu u TISUP-u.

Prema podacima kojima raspolaže TISUP, i na tržištu Europske unije došlo je do porasta cijena svinjskih trupova E klase. Cijene svinjskih trupova (preračunato iz cijena žive stoke) u Hrvatskoj su u odnosu prema EU za 41,87 posto više

Prema podacima časopisa Lider, u Vukovarsko-srijemskoj županiji lani je odjavljeno stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Meðu tom je statistikom i Antun Lošić iz Starih Mikanovaca, koji se od 1995. intenzivno bavio svinjogojstvom, ali je odustao jer u tome nije vidio računicu.

– Imao sam 45 krmača i godišnje tovio oko 800 tovljenika hranom koju sam proizvodio na 30 hektara zemlje. Ipak, nije se isplatilo jer kod nas je otkup neorganiziran, veliki proizvoðači uništavaju male, a i kupci su nas ucjenjivali. Nekoliko godina sam morao prodavati svinje po 7 ili 8 kuna za kilogram da bih barem dijelom smanjio gubitak, a o zaradi se nije moglo ni razmišljati.

Osim toga, bolest mi je zahvatila prasce i krmače, pa sam morao kupovati prasce za tov i odlučio sam stati. U zadnje dvije godine izgubio sam sigurno 250.000 kuna, ako ne i više – priča Lošić dok pokazuje prazne svinjare u koje je uložio 300.000 kuna, od čega je pola kredit.