Ivan i Mira Lončarić prije šest godina izgradili su u Reki kraj Koprivnice klaonicu za perad, koja je otvorena uz blagoslov ljudi iz tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i Koprivničko-križevačke županije. Svi su ih, podsjećaju se danas, hrabrili, pomogli im da dobiju kredit od milijun kuna te obećavali posao za njih i potomke.Jer, kako su govorili, klaonica će opsluživati sve tovljače pilića s područja Koprivničko-križevačke, a i susjednih županija budući da je već tada zakon obvezivao tovljače da kolju perad u klaonicama ovog tipa, pod stalnim veterinarskim nadzorom.

Meðutim, jedno su bila obećanja i slovo zakona, a drugo, navodi Ivan Lončarić, stvarnost. Naime, od tisuće peradi prodavane na gradskim tržnicama ili pak preko oglasa tek je neznatan broj prošao njihovu klaonicu kapaciteta obrade od tristo komada u jednom satu. Stoga je ona već godinama u pogonu tek pet do šest dana u mjesecu, uglavnom kad obraðuju piliće iz vlastitih tovilišta s kojima su Lončarići i ponajprije i krenuli nakon povratka s rada u Njemačkoj.

Poglavarstvo Zadarske županije prihvatilo je Društveni ugovor o osnivanju veletržnice ribe u Kalima na otoku Ugljanu. Vlasništvo veletržnice bit će podijeljeno u četiri 25-postotna udjela: Ribarska zadruga »Sloga« iz Kali, Općina Kali, Zadarska županija i Vlada, a svatko od njih dužan je uplatiti deset tisuća kuna temeljnog uloga. Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede izradila je idejni projekt u sklopu pretpristupnih fondova Europske unije za jačanje tržišta ribom.

»Otvaranje veletržnice ribom u Kalima temelji se na prioritetima zajedničke ribarske politike EU-a, kao i na programu Vlade koja je pokrenula program modernizacije ulova ribe i gradnje lanaca ribarskih veletržnica«, ističe Jerolim Uroda, pročelnik Odjela za pomorstvo Zadarske županije.

Posljednjih je godina na području Zadarske županije posaðeno 750.000 stabala maslina, čime je Županija po broju stabala dosegnula tek 1929. godinu i treća je u ukupnom udjelu od pet milijuna stabala u Hrvatskoj. Ispred Zadarske, po broju stabala maslina, su Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. Okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta i uvoðenje novih tehnologija, uz formiranje prepoznatljive robne marke, zadaci su na kojima treba najviše raditi da bi se unaprijedilo maslinarstvo.
Zahvaljujući nizu čimbenika, od prirodnih uvjeta do poticaja za sadnju maslinika te razvijanja pozitivnih stavova o vrijednostima maslinova ulja i njegove visoke cijene na tržištu, maslinarstvo u Hrvatskoj može postati važna gospodarska grana, istaknuto je na stručnom skupu Maslinarstvo u Hrvatskoj, održanom u sklopu izložbe hrane, pića i delikatesa »Naši mali gušti«.

Pravnik Željko Orehovec i njegova supruga Marinka, inženjerka kemijske tehnologije iz Velikoga Bukovca, svoje su struke odlučili zamijeniti poljoprivredom. Prije osam godina počeli su uzgajati patke a od početnih 3000 pataka godišnje, danas na godinu uzgoje 60.000 te su jedini u Hrvatskoj s tolikim opsegom uzgoja.

– Poljoprivreda nam nije strana, roditelji su se bavili povrćarstvom i cvjećarstvom. Imali smo ideju poluekstenzivnog uzgoja pataka. Patke se do trećega tjedna drže u zatvorenom prostoru, a onda ih se pusti na otvoreno. Mnogo hodaju, na svježem su zraku, a meso je tada zdravije i kvalitetnije – kažu Željko i Marinka. Budući da s uzgojem pataka nitko u Hrvatskoj nema previše iskustva, u svemu su se morali snalaziti sami. Danas stalno zapošljavaju 12 ljudi, a cilj im je godišnje uzgojiti 100.000 pataka.

– Proizvode plasiramo preko gotovo svih velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, s kojima imamo godišnje ugovore. Bilo je teško naći svoje mjesto na tržištu, ali smo ipak uspjeli – kaže Marinka.

Poljoprivredna zadruga Voćko počela je s proizvodnjom soka od jabuka na vlastitoj proizvodnoj liniji. Perilica, mlin, preša i ostali pribor vrijedni su 180.000 kuna, od čega im je Ministarstvo poljoprivrede bespovratno dalo 45.000 kuna.

– Sok pravimo od vlastitih jabuka druge klase, i to bez ikakvih konzervansa i sličnih dodataka. Zasad ga prodajemo kod kuće, ali pripremamo svu potrebnu dokumentaciju kako bismo sok ubuduće mogli prodavati javno u prodavaonicama. S obzirom na to da je zbog lanjske suše ovogodišnji urod 30 posto manji, naše jabuke smo već preradili, a sada pružamo usluge proizvoðačima iz drugih gradova. U ovo kratko vrijeme već smo proizveli 15.000 litara soka – kazao je član zadruge Drago Skalnik.