Poljoprivredni redari kažnjavat će vlasnike koji ne obraðuju zemlju

Urednik portala seljaci.org Vladimir Novotny kaže da su kazne za neobraðeno zemljište više preventivne nego represivne.

Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izjavio je jučer za naš list da osnovni cilj novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije kažnjavanje onih koji ga ne obraðuju već da se ono privede obradi.
– A za to naprosto moramo imati neke mehanizme. Kada oporba priča o velikom uvozu poljoprivrednih proizvoda kritiziraju nas jer kao nemamo nikakve dugoročne mjere. A kada se sa takvim mjerama izaðe onda oporba počinje otkrivati toplu vodu, rekao je Pankretić. Dodaje da se bilo kakva kazna može izbjeći ako vlasnik zemljište počne obraðivati, a ako on to iz bilo kojeg razloga nije u stanju može doći u svoju općinu i izraziti želju da se njegovo zemljište da u zakup.
– On može naprosto reći – ja imam zemljište, a ne isplati mi ga se obraðivati. Tada općina raspisuje natječaj za zakup, a vlasniku ide novac od zakupnine, kaže Pankretić.
U slučaju da se vlasnik neobraðenog zemljišta sam ne izjasni o njegovom davanju u zakup na scenu stupa poljoprivredni redar, nova funkcija koje se uvodi ovim zakonom.
– On o tome obavještava poljoprivrednog inspektora koji obavještava vlasnika ili posjednika da će mu ako ništa ne učini oko zemljišta napisati kaznu. Tada počinje teći rok od 30 dana u kojem se vlasnik ili posjednik može očitovati. Može se očitovati da će ili početi obraðivati zemljište ili ga dati u zakup. Ako se ne očituje općina raspisuje natječaj o davanju zemljišta u zakup. Vlasniku ide novac od zakupnine umanjen eventualno za kaznu za neobraðivanje. Naglašavam da se zemlja daje u zakup, ali da nitko ne može ulaziti u pravo vlasništva nad tom zemljom, kaže Pankretić. Dodaje da se istekom roka zakupa, koji može biti najduže na tri godine, vlasnik može javiti i reći da se on sada ipak želi baviti poljoprivredom nakon čega mu se zemljište vraća u posjed.
Urednik portala seljaci.org Vladimir Novotny slaže se da su kazne za neobraðeno zemljište više preventivnog nego represivnog karaktera, ali sumnja u provedivost takve mjere.
– Ta priča će vrlo teško zaživjeti, posebno u onim slučajevima gdje su nerazjašnjeni pravno imovinski odnosi. Primjerice imate puno zemljišta gdje je osoba koja se vodi kao gruntovni vlasnik već 20 godina mrtav, i komu će onda država uz tom slučaju odrediti kaznu, pita se Novotny. Što se tiče mogućnosti da sama općina pokrene proces kojim se neobraðeno zemljište daje u zakup Novotny kaže da vlasnik to može sam vrlo lako rješiti, bilo da ga sam obraðuje bilo da ga sam da u zakup. Novotny kaže da je najsporniji dio Zakona onaj koji govori o tome da ako netko želi prodati svoje poljoprivredno zemljište to ne može učiniti sam i prodati ga kome želi nego se mora obratiti novoosnovanoj Agenciji