Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, potpisao je jučer ugovore sa 153 korisnika mjera ruralnog razvoja s područja Osječko-baranjske županije koji su u sklopu provedenih natječaja u domeni ruralnog razvoja dobili ukupno 13,3 milijuna kuna novčanih potpora.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ove je godine raspisalo 19 natječaja koji su bili usmjereni na razvoj ruralnih prostora i unaprjeðenje životne i radne sredine ruralnog stanovništva, za koje je osigurano ukupno 140 milijuna kuna.

Prema dobivenim novčanim sredstvima, Osječko-baranjska županija na drugom je mjestu, odmah iza Zagrebačke, koja je dobila ukupno 18 milijuna kuna, a prema predanim zahtjevima za razvoj infrastrukture, na prvome je mjestu.

Poljoprivrednicima s krajnjeg istoka Hrvatske pšenica nije otkupljena niti isplaćena gotovo pola godine od obavljene žetve, a kako stvari stoje, očito će se sami morati pobrinuti gdje i kome je prodati. Pšenica još uvijek stoji u prepunim silosima diljem Slavonije, za skladištenje poljodjelci uredno plaćaju mjesečnu naknadu, a odgovora iz Ministarstva poljoprivrede nema. - Stotine tona leže u silosima i ako ne doðe do interventnog otkupa, bojim se da ćemo propasti. Predao sam pšenicu Agro-Tovarniku, s kojim odlično suraðujem i protiv kojega ne mogu reći ni riječi. Iz svojih sredstava platili su manje proizvoðače, a nas pet-šest velikih kooperanata ostali smo kratkih rukava.Za našu se pšenicu nitko ne zanima - upozorava Stjepan Sekulić iz Vukovara.

  Neobičan suvenir odlučili su virovitički franjevci ponuditi vjernicima za nadolazeće blagdane - uz tradicionalne božićne ukrase od slijedećeg tjedna Virovitičani će moći nabaviti i samostanski orahovac, ljekoviti pripravak za zdrav želudac po starinskoj recepturi. Riječ je o napitku smeðe boje, nalik na liker, koji je nastao na temelju više od dva stoljeća starog recepta, zapisanog u jednoj od šezdesetak knjiga iz područja medicine, koje se čuvaju u arhivima samostana.  - Glavni sastojak su zeleni orasi, sakupljali smo ih u našem dvorištu. Od ostalih sastojaka u napitak idu domaća rakija te med. Uz želučane tegobe i crijevni katar, u spisima stoji da je jako dobar i u borbi protiv svih vrsta bakterija u želucu, a preporučljivo ga je piti u malim količinama, ujutro i navečer. Njegova ljekovitost poznata je mnogim našim bakama i djedovima  - kaže gvardijan i župnik fra Robert Perišić, napominjući da je dio ostalih sastojaka ljekovitog franjevačkog suvenira tajna.

Iznimno dobar urod mandarina ove jeseni u dolini Neretve uvjetovao je i niže cijene ovoga voća na tržnicama hrvatskih gradova. Tako je mandarina postala dostupna i za potrošače plićeg džepa, koji prijašnjih godina nisu mogli uživati u neretvanskim žutim plodovima.

Iako je prosječna cijena mandarina niža u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, zamjetna je značajna razlika u cijeni u dolini Neretve i na kontinentu. Primjerice, mandarina se otkupljuje po cijeni od 1,5 na veletržnici do 2,6 kuna kod velikih otkupljivača na temelju sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede, dok se prodaje po znatno većim cijenama.

Rekorder po cijeni mandarina meðu hrvatskim gradovima je Varaždin, gdje kupci za kilogram mandarina moraju izdvojiti čak 7,99 kuna. Meðutim, trenutačno je cijena mandarina manja za šesnćst posto u odnosu na listopad, a očekivati je da će padati do sredine prosinca, kada se ponovno očekuje porast cijena budući da se berba privodi kraju te da će na tržištu nedostajati kvalitetnih plodova.

U Hrvatskoj trenutačno ima tridesetak uzgajivača puževa, a cijeli taj posao pokrenula je Alma Cvjetković iz Rukavca povrh Opatije prije petnćstak godina. Ti uzgajivači redom su kooperanti, od kojih ona otkupljuje puževe, konfekcionira ih i preraðuje, te plasira uglavnom na inozemno tržište - talijansko i francusko. Dio te proizvodnje konzumiraju i Hrvati, posebice salame i kobasice od puževa. Meso puža nema kolesterola, te je stoga privlačno mnogim našim ljudima.
Većina uzgajališta puževa nalazi se u unutrašnjosti Hrvatske, gdje se zbog klimatskih uvjeta uzgaja kontinentalni puž (helix pomatia), dok u priobalnom dijelu Hrvatske i na otocima ima samo nekoliko uzgajališta, a riječ je o mediteranskom pužu (helix arpersa). Kontinentalni puž je znatno veći od mediteranskog, a prvog do konzumne veličine treba uzgajati, dok mediteranski naraste za šest mjeseci.
Naše najveće uzgajalište mediteranskog puža nalazi se na otoku Unije, u lošinjskom arhipelagu, gdje se tim poslom već tri godine bavi Riječanka Vesna Simčić. Ona je od crkve uzela u višegodišnji najam 5600 četvornih metara zemljišta, gdje je uredila 12 parcela (lijeha) za uzgoj puževa.