Pčelarsko društvo Varaždin napravit će svoj prvi Slatki put, na kojem će pčelari turistima nuditi med, proizvode od meda (kolači i džemovi s medom) te pčelinje proizvode (propolis i pelud). Slatki put nadovezat će se na ponudu dviju postojećih tematskih cesta – jalžabetskog i topličkog vinskog puta – a na njemu će biti četiri pčelara.

U Leštakovcu će se urediti parkiralište i polazište, a Slatki put protezat će se uokolo preko Pustika, Golog brda, Martinkovca i Vukovca, natrag do Leštakovca. U Leštakovcu će biti postavljena i kućica s biciklima za turiste, a pčelari će dobiti tipizirane drvene klupe, obilježja na pčelinjacima i logo. Put će biti označen na županijskim cestama, a promidžba će se provoditi i na web-stranicama. Turisti će moći uživo gledati i poslove koje rade pčelari, poput proljetnog vrcanja meda, ili pripravljanje kolača.

ZAGREB - Iskreno, koliko se god bunimo, mi seljaci u kriznim vremenima živimo bolje od vas u gradu. Pa vi se ni popišati ne možete bez dvije kune, a kod nas uvijek netko ima nešto jesti, caruje robna razmjena, prodaje se prijateljima i susjedima - rekao je jednom Vladimir Novotny, tajnik Nezavisnih hrvatskih seljaka i time srušio mit o siromašnim seljacima na rubu gladi. Uz mnogo volje i hrabrosti, te nešto ušteðevine ili kredita, gradski čovjek koji se ne boji fizičkog rada može i zaraditi, a ne samo preživjeti nadolazeću krizu.

Slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, jedna je od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora je dobrim dijelom poremećena a u nastavku će značajno zaoštriti nedaće izazvane globalnim gospodarskim tsunamijem i našom dužničkom krizom. Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne a dobrim dijelom i nesagledive.

Miroslav Kovač i Branko Salaj u svom radu koji će biti objavljen u Hrvatskoj reviji u veljači upozoravaju da javnost, a i mnogi političari, nisu svjesni prijetnje stočarskog sloma jer je stvarno stanje još zamaskirano kratkoročnim učincima sustava poticaja i uvoza. No, dok je tijekom par proteklih godina uspijevala zadovoljiti tekuću potražnju, državna politika usmjerena prema selu počinje sada davati upravo one rezultate koje je deklarativno željela spriječiti. Granu na kojoj sjedimo već smo prepilili do polovice.

Sve je razvidnije da smo na putu u duboku ovisnost o uvozu a na malo dulji rok izgledno je i preuzimanje velikih proizvodnih kapaciteta od stranog kapitala. Stočarstvo je naime jedan od gospodarskih sektora u kome Hrvatska ima izvrsne prirodne uvjete proizvodnje ali i vrlo lošu strukturu i nerazvijeno tržište. To je i razlogom da na pr. govedarstvo sudjeluje u poljoprivredi Austrije s 40% a u poljoprivredi Hrvatske sa – samo 16%!

Unatoč rastu otkupne cijene mlijeka za 20 i stočne hrane za 100 posto, grupa Vindija poslovnu 2008. završit će s pozitivnim ostvarenjima, s dobiti nešto manjom nego u 2007., ali bili bismo presretni kad bi se i to moglo ponoviti iduće godine, kazao je predsjednik uprave Vindije Dragutin Drk na susretu s novinarima u brodskom Vindonu. Osim toga, u novu liniju Koke za vakumiranu piletinu (90 posto izvoz u EU) uloženo je 20 milijuna eura, koliko i u novu tvornicu mlijeka.

Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) na današnjoj je konferenciji za novinare u Ðakovu hrvatskoj Vladi, Ministarstvu poljoprivrede i resornom ministru Božidaru Pankretiću uputila zahtjev da država subvencionira otkupnu cijenu kukuruza roda 2008. godine sa 18 lipa po kilogramu uz referentni prinos od 8 tona po hektaru.

Otkupna cijena kukuruza od 0,62 kune za kilogram te poticaji od 2.250 kuna po hektaru nisu dovoljni da se pokriju troškovi proizvodnje koji s takvim paritetima premašuju 3.000 kuna, rekao je predsjednik Zajednice Antun Laslo.