
U povijesti hrvatskog agrara ova, 2008. godina, bit će zapamćena kao jedna od rijetkih agrarnih godina u hrvatskoj povijesti po rekordnoj proizvodnji gotovo svih poljoprivrednih kultura, visokoj otkupnoj cijeni i povećanim poticajima, a što je najvanije, napokon i po - dobroj zaradi.
Naime, seljaci su, iako to većina nerado priznaje, prvi put nakon dueg niza godina na poljoprivrednoj proizvodnji dobro zaradili.
- Ova je godina za mene bila i uspješna i neuspješna. Gotovo su sve poljoprivredne kulture rekordno rodile, što se rijetko dogaða. Osobno ne pamtim da je u proteklih 30 godina, koliko se bavim poljoprivredom, tako dobro rodilo. Zadovoljni smo i poticajima, a dobra je bila i cijena gotovo svih kultura, posebice uljane repice koja nikada više neće biti tako visoka. Jedino je kukuruz razočarao i cijenom i šarolikim prinosima. Očekivalo se, naime, više od prosječnih sedam tona po hektaru, koliki je prosječni urod zabiljeen ove godine, kae
Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Laslo napominje kako cijenom kukuruza ove godine mogu biti zadovoljni jedino stočari koji su, kako kae, "na konju", jer napokon imaju jeftinu hranu. - Svi oni koji su kukuruz sijali za prodaju, a ne za vlastite potrebe, nezadovoljni su cijenom od 0,60 kn/kg, unatoč povećanju poticaja na 2.250 kn/ha. Zbog toga se ponovno nameće potreba za konačnim uvoðenjem planske poljoprivrede na ovim prostorima, kae Laslo, te ističe da je točno da su seljaci prvi put na poljoprivredi zaradili, meðutim, dodaje kako će zarada samo pokriti gubitke nagomilane iz prethodnih godina, tako da će ovu godinu većina završiti s 'pozitivnom nulom'.