Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka u četvrtom krugu natječaja za SAPARD, prvi pretpristupni fond Europske unije, ima na raspolaganju 144 milijuna kuna.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da malo kandidata, ponajprije veće tvrtke, ima sve potrebne uvjete za dobivanje novca iz SAPARD-a. Od toga je 75 posto novca osigurao EU, a 25 posto Hrvatska.

Podsjetimo, prvi novac iz SAPARD-a dobila je tvrtka Pipo iz čakovca, koja je u vlasništvu Perutnine iz Ptuja, a na popisu korisnika SAPARD-a, oko 6,5 milijuna kuna, našla se i Agroproteinka iz Sesvetskoga Kraljevca.

Slavonija i Podravina nisu samo hrvatske “žitnice” već i središte proizvodnje industrijskog bilja, pa se ovdje već godinama proizvodi više od 95 posto cjelokupne proizvodnje duhana u Hrvatskoj.Duhan je i dalje meðu najprofitabilnijim granama poljoprivrede, a u posljednjih deset godina proizvoðači duhana zaradili su oko 1,6 milijardi kuna i time osigurali redovna godišnja primanja za oko 6000 graðana. Zbog ogromnog značaja za ovo područje duhanci traže da država potiče proizvodnju duhana ili im predloži neku drugu proizvodnju koja će im donijeti jednako vrijedan godišnji dohodak.

Predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader u petak je 16. siječnja na svečanom otvorenju u Varaždinu, u nazočnosti brojnih gospodarstvenika te državnih, županijskih i lokalnih dužnosnika, službeno pustio u rad novu tvornicu Vindija Vivis za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pića u Varaždinu.
Riječ je o prvoj etapi složenog industrijskog kompleksa koji se gradi u jugoistočnom dijelu industrijsko-gospodarske zone u Gospodarskoj ulici te kojom se nastavlja snažni investicijski ciklus i dugoročni razvoj Vindije u Baroknom gradu.
Nova postrojenja prostiru se na površini od 14 600 m2 i čine zaokruženu proizvodnu cjelinu, od skladišta sirovine i repromaterijala, preko energetskog bloka i proizvodnog objekta s procesnom opremom za punjenje mlijeka i sokova do skladišta gotovih proizvoda.

Za poljoprivredni sektor se donedavno tvrdilo da će biti jedan od zadnjih koji će osjetiti posljedice globalne financijske krize. Meðutim, to se već sada pokazuje upravo suprotnim.

Mnogi poljoprivredni proizvoðači tvrde kako im još uvijek, što je do sada za siječanj bilo neuobičajeno, nisu isplaćene neke lani predane poljoprivredne kulture, poput soje, suncokreta, kukuruza pa čak i pšenice, a prvi put i šećerna repa, bar što se tiče osječke šećerane Kandit Premijer. Neslužbeno doznajemo da je razlog neisplate šećerne repe kooperantima problem s dobivanjem kredita koje ta tvrtka ima i zbog koje je navodno otežano i ugovaranje nove proizvodnje za ovu godinu, za koju je planirano ugovoriti oko 11.000 hektara, od čega 9.000 u Hrvatskoj i oko 3.000 hektara u inozemstvu (Vojvodini i Maðarskoj). Meðutim, Josip Pavić, predsjednik Uprave IPK Kandita, tvrtke koja se zajedno s osječkom šećeranom Kandit Premijer d.o.o. nalazi u sastavu IPK Kandit grupe, odbacuje tvrdnje da prvi dio za repu prvi put nije plaćen na vrijeme i prema ugovoru.

U Hrvatskoj se još od ljetos promet žitaricama i uljaricama, koje su lani rekordno rodile, ne odvija uobičajenom dinamikom, a u posljednje je vrijeme potpuno u blokadi. Silosi su još uvijek pretrpani, a mnogi seljaci već sad u velikoj su dilemi što uopće sijati na proljeće, to više što pojedine poljoprivredne kulture još uvijek nisu plaćene, kao ni državni poticaji.

- Lani je Hrvatska zabilježila rekordan urod gotovo svih kultura. Kukuruza je, primjerice, proizvedeno 2,5-3 milijuna tona, od čega je Osječko-baranjska županija proizvela 600.000 tona. Kukuruz je, inače, nekada bio jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda ali, nažalost, lani su i zemlje okruženja proizvele veće količine kukuruza, došlo je do drastičnog pada cijena s 1,70 na samo 0,60 kn/kg, što je pogodilo proizvoðače. Mnogi ga nisu htjeli prodati te su ga spremili u silose, gdje još čeka kupce. S obzirom na to da je i stočarstvo na vrlo niskoj razini, kupaca nema - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek.