članovi pčelarskih društava »Ludbreg« i »Varaždin« okupili su se u petak navečer u ludbreškom hotelu »Crnković« kako bi nazočili proglašenju rezultata drugog ocjenjivanja meda pčelara Varaždinske županije. Svečanosti je, meðu ostalima, nazočio i varaždinski župan Zvonimir Sabati. U ime organizacijskog odbora gostima se obratio predsjednik pčelarskog društva »Ludbreg« Stjepan Žganjer. Podsjetivši na trud koji pčelari ulažu kako bi dobili kvalitetan med u što većim količinama, Žganjer je naglasio kako im je potrebna pomoć šire zajednice zbog lakšeg opstanka na tržištu i isplativosti bavljenja pčelarstvom. Župan Sabati složio se s tom izjavom i dodao da Varaždinska županija od 2001. godine sufinancira pčelarstvo, projekte vezane za proizvodnju meda i mednih proizvoda, edukaciju pčelara, izdvaja sredstva za osiguranje zdravlja pčela te službu motrenja.

Na površini od šest hektara Vinskih podruma Belja tijekom zadnja dva dana protekle godine na minus devet stupnjeva obavljena je ledena berba grožða sorti graševina i chardonnay, kojom su u tom baranjskom poduzeću izuzetno zadovoljni.

Proizvedeno je 3200 litara mošta, a očekuje se ledeno vino izuzetne kvalitete, jer u graševini postotak šećera iznosi 35, a u chardonnayu čak 37 posto, kaže direktor beljskih Vinskih podruma Baldo Matić.

U Vinskim podrumima Belja ove će godine biti proizvedeno više ledenog vina nego u svim ostalim hrvatskim vinarijama zajedno, ističe Matić.

U cilju promocije poljoprivrede besplatni časopis Zemlja i znanje u suradnji s Jaić Consulting d.o.o. organizira natječaj u kojem daruje 100.000 kn kroz savjetodavne usluge. Besplatno jednogodišnje savjetovanje stručnjaka uključuje konzultantske usluge, pomoć pri izradi investicijskih elaborata, izradu poslovnih planova, pomoć pri osnivanju zadruga, savjete za računovodstvo, informacije o mogućim izvorima sufinanciranja, izradu web stranice i drugo.
Na natječaj se mogu javiti poljoprivredna gospodarstva ili poljoprivredne zadruge. Osnovni su uvjeti za natječaj korištenje najmanje 5ha poljoprivredne površine, biti u sustavu PDV-a i dobra volja. Za prijavu potrebno je ispuniti prijavnicu i poslati je na adresu:

Udruga Educa, IV. Vrbik 6, 10000 Zagreb

Rok prijave je 15. veljače 2009. godine. Ime dobitnika bit će objavljeno u sljedećem broju časopisa Zemlja i znanje.

Nakon što se jedno vrijeme o maslinarstvu govorilo najviše u kategorijama razvoja, obnove maslinika, sadnje novih maslina, primjene suvremenih agrotehničkih mjera, edukacije maslinara i slično, u posljednje vrijeme, nakon što su u tom dijelu učinjeni pozitivni pomaci, sve se više govori o potrebi uvoðenja reda u trženju ulja, a time i njegovom deklariranju.

Problema je mnogo, a potrošači i ozbiljni proizvoðači žele da se uvede red i suzbije crno tržište maslinova ulja te osigura vjerodostojnost deklaracija. No, sudeći po sadašnjem stanju, mnogima odgovara lov u mutnom i nije im stalo da se mutno tržište maslinova ulja razbistri.

Kod nas ulja, ne samo ona koja se prodaju u raznim vidovima ulične prodaje, na prozorima, pred kućnim pragovima, na tržnicama, već i ona u trgovinama, nisu prošla analizu koja bi pokazala njihov točan sastav.

Hrvatska izdvaja pet puta veći postotak BDP-a za državne potpore od prosjeka EU - zaključak je to Marine Kesner Škreb iz Instituta za javne financije i to na temelju godišnjeg izvješća o državnim potporama Agencije za zaštitu državnog natjecanja i državnog proračuna za 2009. godinu.

U Hrvatskoj je tijekom 2006. i 2007. godine naglo poraslo ukupno državno podupiranje gospodarstva - u 2007. bile su čak 77 posto veće (oko 4 milijarde kuna) nego u 2005.godini, pri čemu su se udvostručile potpore industriji i uslugama, dok se za poljoprivredu izdvojilo 50 posto više. Mjereno udjelom u BDP-u potpore su s 2,2 skočile na 3,3 posto u 2007., ili slikovitije - svaki je zaposleni za državne potpore 2007. godine izdvojio oko 6 tisuća kuna (dvije trećine više nego 2005.). Potpore su najviše porasle 2006. i to zbog sanacije brodogradnje i pomoći Hrvatskim željeznicama. U rujnu 2006. brodogradnji je odobreno čak 4,2 milijardi kuna državnih jamstava od čega je u dvije godine iz proračuna i plaćeno golemih 3,25 milijardi, zaključuje Kesner Škreb.