“Snaði se!” - geslo je pod kojim već godinama radi velika većina proizvoðača jabuka kada je riječ o plasmanu i prodaji jabuka na tržištu.

Prema neslužbenim informacijama, tijekom prošle godine je na 60-ak hektara privatnih voćnjaka u Valpovštini ubrano gotovo 3.500 tona jabuka, što se može smatrati relativno dobrim urodom. No najveći problem za većinu voćara nastao je kada je berba završila - jer je malo tko unaprijed bio pripremljen i osigurao tržište za jabuke (bar oni koje nije potukao led), zbog čega dobar dio uroda svake godine propada.

Proizvoðači u Udruzi "Jabuka", kojih je trenutačno oko 25 na području Valpovštine, neprestano upozoravaju da bi im najbolje rješenje bila gradnja hladnjače kapaciteta bar 2.000 do 3.000 tona, jer postojeća hladnjača Poljoprivrede zadruge u Valpovu kapaciteta 150 tona ne zadovoljava ni približno njihove potrebe.

Zbog slabe potražnje cijena pšenice i brašna pada, u padu je i cijena goriva, a pekari još uvijek ne skidaju cijene svojih proizvoda. Kako ističe Paško Gašpar, komercijalni direktor Ðakovštine d.d., glavni razlog tomu je što su ljetos kupili skupu pšenicu.
- Ðakovština d.d. i svi ozbiljni mlinovi koji su ljetos kupili pšenicu po 1,50 kn/kg, nemaju prostora niti za skidanje cijena brašna ni cijena pekarskih proizvoda, kaže Gašpar, te dodaje kako su u meðuvremenu poskupjeli i aditvi.

Gašpar napominje kako veliki mlinari trenutačno "spašavaju živu glavu", jer ih ugrožavaju manji koji su kupovali pšenicu po kunu za kilogram od proizvoðača koji su kalkulirali i pšenicu ljetos ostavili u silosima misleći da će cijena rasti.

Uz sve ostale nedaće, poljoprivrednici se sve češće susreću i s elementarnim nepogodama od kojih je šteta gotovo nenadoknadiva. Zbog visokih iznosa osiguranja i mizerne pomoći za otklanjanje posljedica štete, uzdaju se u Boga i sreću da će ih nepogoda zaobići.

Oni koji pak nisu imali sreće, a takvih je lani bilo mnogo, posebno nakon katastrofalne tuče u lipnju, doživjeli su neugodno iznenaðenje. Pomoć za naknadu štete koja im je izračunata ponižavajuće je mala. Tako je šteta na usjevima i objektima 420 poljoprivrednika na sisačkom području procijenjena na 4,6 milijuna, a za pomoć je predviðeno 34.310 kuna. Nekima je po izračunu pripala pomoć od 10 do 20 kuna, a samo rijetkima više od 100.

– Sve su mi žitarice uništene, tako da više nemam čime hraniti stoku. Imao sam štetu od 67.500 kuna, a naknadom od 580 kuna ne mogu ništa, pa razmišljam da prodam stoku – kaže Ivo Barić iz Komareva. Tomo Benčić morao je mijenjati cijeli krov, a treba primiti pomoć od 175 kuna.

U ime svih vinogradara i vinara Bjelovarsko-bilogorske županije na središnjoj proslavi blagdana svetoga Vinceka u vinogradima Vinarije Daruvar Badela 1862, od toga je sveca zatražen blagoslov da vinogradi u novoj kalendarskoj godini dadu obilje dobroga ploda za izradu kvalitetne vinske kapljice.

No, čini se da će s obzirom na najavljenu krizu i recesiju sv. Vincek morati udvostručiti napore. Naime, na pitanje hoće li svjetski trend štednje osjetiti i vinogradari i vinari, Suzana Jurišić, rukovoditeljica Vinarije Daruvar odgovorila je potvrdno, dodajući kako su se sa svojevrsnom krizom suočavali i proteklih godina.

Naši proizvodi su luksuzna roba, bez koje netko može, a netko ne može živjeti. Mora li se nečega odreći većina će krenuti upravo od toga. Na našu nesreću gubitak ćemo osjetiti kroz prodaju srednjem sloju potrošača kojega zadnjih godina pomalo i nema - kaže S. Jurišić. No, kako bi vina na tržištu pronašla put do potrošača, osim svetoga Vinceka rukave moraju zasukati i ljudi. Naime, S. Jurišić smatra da je daruvarsko područje, koje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nedvojbeno vodeće prema uzgoju i proizvodnji grožða i vina, nedovoljno promovirano.

Predstavljanjem zemlje partnera, Bosne i Hercegovine, danas u Virovitici počinje 14. meðunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2009. Sajam će se do 25. siječnja, kao i protekle tri godine, održati na prostoru virovitičke komunalne tvrtke Flora, u Vukovarskoj ulici, na ukupno 12.704 četvorna metra, od čega je pet tisuća četvornih metara zatvorenog izložbenog prostora.

Ovogodišnji Viroexpo bit će rekordan. Prijavljena su čak 603 izlagača iz 17 zemalja, što je gotovo stotinu više nego 2008. godine. Dosadašnjim izlagačima, iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, češke, Hrvatske, Indije, Italije, Kine, Maðarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine, pridružila se i Albanija. Dogovor o tome postigli su virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić i veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Pellumb Qazimi u listopadu prošle godine. - Time je ostvaren naš cilj, da svake godine od 6. sajma, 2001. godine, kada su se izlagačima iz Hrvatske pridružili izlagači iz BiH i Maðarske i kada je sajam dobio predznak meðunarodni, imamo bar jednog izlagača više - kaže Milan Vanðura, poslovni tajnik HGK - Županijske komore Virovitica i zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora sajma Viroexpo.