Najave

U trendu uzgoj goveda u sustavu krava-tele

  • Ispis
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ImageNakon podizanja većeg broja suvremnih farmi muznih krava i povećanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj je sve više u trendu uzgoj goveda u sustavu krava-tele, odnosno namjenske proizvodnje teladi za tov. Sustav se zasniva na korištenju mesnih pasmina ili križanaca mesnih pasmina s pasminama kombiniranih svojstava, a krmnu bazu sustava čine prirodni i sijani travnjaci uz manji udjel krme proizvedene na oranicama.
Na globalnom tržištu nedostaje teladi
I na području Osječko-baranjske županije, gdje su se stočari proteklih godina orijentirali pretežito na proizvodnju mlijeka i gdje je od 2004. do 2007. godine podignuto najviše novih muznih farmi, čak šezdesetak, sa 6.000 muznih krava, u posljednje vrijeme u trendu je proizvodnja teladi za uzgoj i tov kojih na europskom i globalnom tržištu nedostaje.
Prema riječima mr. Draženke Gutzmirtl, pročelnice Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu- Područna služba Osječko-baranjske županije, trenutno je na području Osječko - baranjske županije u sustavu krava - tele 1.050 grla, kod osam farmera, od čega je najviše u Belju.
- Valja naglasiti da je područje Osječko- baranjske županije prije svega predviðeno za izgradnju staja i držanje životinja u zatvorenom, meðutim ima predjela, primjerce, u Ðakovštini i Baranji (Kopački rit) gdje ima pašnjaka i gdje je moguće držanje u sustavu krava-tele. Takoðer ima i pašnjaka koji su zapušteni, a koje bi trebalo osposobiti za takvo držanje životinja, a moguće je i neke oranice prenamijeniti u pašnjake. Praksa je pokazala da farmeri pri držanja grla u sustavu krava-tele moraju imati znanja i iskustva. Vrlo je važan termin telenja, odnosno da telad dolaze u veljači kako bi imali dovoljno hrane. Ljetno telenje, naime, nije pogodno jer nema dovoljno hrane. Ništa manje nije važno brinuti o genetici. Naš je simentalac tu dobro došao, mirno je pašno govedo a telad ima izvanredan odnos masti i mesa, kaže mr. Gutzmirtl, te dodaje kako su farmeri prepoznali prednosti takvog načina držanja stoke jer uz dobre poticaje, ostvarivanje dobrog prirasta, dobra je cijena i teladi te je uz sve troškove moguće ostvariti vrlo dobar prihod.
Mr. Gutzmirtl napominje kako za držanje stoke u sustavu krava-tele nije potrebna velika investicija, samo nadstrešnica, jer životinje na paši provedu pola godine. Kad je riječ o paši, prema nekim podacima, na području Osječko-baranjske županije ima, ne računajući pašnjake uz šume, izmeðu 10.000 i 15.000 hektara pašnjaka, što, kaže mr. Gutzmirtl, nije ni tako malo.
- Mislimo da valja iskoristiti sve resurse i mogućnosti, posebice kada se zna da su ulaskom u Europsku uniju proizvoðači goveðeg mesa sigurni dobitnici, kaže mr. Gutzmirtl.
U Europskoj uniji, naime, prema podacima koje je prikupio i objavio Hrvatski zavod za savjetodavno poljoprivrednu službu - Područna služba Sisačko-moslavačke županije, godišnje nedostaje izmeðu 600.000 i 700.000 tona goveðeg mesa konzumne kategorije, a nedostatak goveðeg mesa konstantno se osjeća i na globalnom tržištu.

Kraj ekspanzija mliječnog govedarstva
Ivan Jukić, viši stručni savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Odsjeku Sisačko-moslavačke županije, na web stranici HZPSS-a objavio je, izmeðu ostalog, da u znanstvenim i stručnim krugovima prevladava mišljenje da je ekspanzija mliječnog govedarstva pri kraju. - Najuspješniji globalni program američke „holštajnizacije“ u Europskoj uniji polako slabi. Ne teži se više maksimalnoj mliječnosti pod svaku cijenu, a ponovno se traži govedo kombiniranih osobina. Viša cijena muškoj teladi i mesnim kravama, naglašena dugovječnost i značajno manji remont stada, glavni su ekonomski razlozi za povratak dvojnih i mesnih pasmina. U zemljama okruženja udjel mesnih stada u odnosu prema mliječnim veći je od 35 posto. Zastupljenost mesnih stada u Hrvatskoj još uvijek je manji od 5 posto. Značajniji sustav mesnog govedarstva u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, a sve je više naglašen problem malog broja teladi za meso, navodi Jukić te dodaje, kako Sisačko-moslavačka županija ima u sustavu poticaja prijavljeno gotovo 1.400 grla u sustavu krava-tele a da sustav postaje interesantan i u drugim dijelovima Hrvatske jer ga država svojim mjerama obilno potiče uz napomenu kako telad za proizvodnju goveðeg mesa može potjecati i iz mliječnih stada i tzv. sisajućih stada.

Sustav krava-tele svestran je oblik poduzetništva
Proizvodnja u sustavu krava-tele u današnjem je stočarstvu svestran oblik poduzetništva. Mesna goveda uglavnom su vrlo otporna i mogu uspješno proizvoditi unutar raznih klimatskih uvjeta, a da bi se postigao uspjeh nije potrebno imati veliku farmu. Iako je prosječna veličina proizvodnog stada na specijaliziranim farmama Europske unije 80-120 krava, plus pripadajući pomladak, u nekim područjima SAD-a, oko Minesote, prosječne farme imaji manje od 20 grla, a takvih farmi ima dosta i u Europi.

www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish