Proizvoðači su zgroženi i enormnim uvozom, ne samo mlijeka, već i ostale hrane, nikad većim u Hrvatskoj. Zanima ih koga država takvim odnosom štiti - njih kao bazu ili trgovce i uvoznike. Sva su pitanja bila usmjerena eksponentu države, državnom tajniku u ministarstvu poljoprivrede Krešimiru Kuterovcu, koji je seljake umirivao, tješeći ih da se državne premije i potpore njima neće smanjivati, ali će se restrukturirati.

Državno zemljište
- Potpore će se drugačije preimenovati, ali ukupan novac neće biti manji, dobivat ćete ga do ulaska Hrvatske u EU - poručio je državni tajnik. Na to je nadovezao i temu Zakona o državnom zemljištu, kojeg država u posljednje vrijeme često popularizira.

- Zemljište treba staviti u funkciju, dati ga onima koji ga trebaju, a prednost imate vi stočari. Hoćemo vas stimulirati da doðete do zemljišta, milijun hektara mora se aktivirati - kaže Kuterovac, komentirajući da država ne može ponovo podići barikade i zabraniti uvoz, već poticati domaću proizvodnju. Mliječna proizvodnja u Hrvatskoj zasad, kazao je Srećko Ladišić iz koprivničkog HZPSS-a, iznosi tek 35 litara po kravi godišnje, dok je u EU to i 130 litara.

Od države su seljaci dobili i odgovor da neće dozvoliti jednostranu odluku o sniženju cijene mlijeka jer se ona uvijek održavala trojno - u dogovoru proizvoðača, nadležnog ministarstva i otkupljivača u industriji.

Vecernji.hr