Slavonsko mlijeko za paški sir

Drugi najveći proizvoðač ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj, koji djeluje na području Slavonije, godišnje proizvede 70.000 litara mlijeka, a cjelokupnu proizvodnju otkupljuje Paška sirana. Od tog mlijeka proizvodi se poznati sir pod nazivom Pramenko.

Mlijeko se proizvodi u pogonima Ovine iz Donjih Kusonja, čiji je vlasnik Dražen Stipančić, predstavnik trećeg naraštaja u obitelji koja se bavi uzgojem ovaca, koji je posao započeo 1996. godine kada, nakon završetka studija veterinarstva, u Donjim Kusonjama otkupljuje zapuštenu nekadašnju IPK-ovu ovčarsku farmu.

- U prvo vrijeme bavili smo se, kao i većina drugih stočara u okolici, nomadskim ovčarstvom i proizvodnjom mesa janjadi. No, nedostatak kooperacije, ali i stečena iskustva s brojnih studijskih putovanja otvorila su mi oči, govori Stipančić.

- Za posjeta jednoj od farmi u Španjolskoj, kada smo razgovarali o perspektivi proizvodnje mesa, rekli su mi da se jednostavno osvrnem oko sebe i kažem što vidim. Bili smo, naime, okruženi sirom. I to je zapravo bila prekretnica, prisjeća se Stipančić.
Već 2004. počinje se baviti mljekarstvom, što kulminira investicijom u objekt opremljen suvremenim izmuzištem i laktofrizom. Vrijednost ulaganja, koje uključuje dovoðenje vode, struje i plina, jest 1,7 milijuna kuna.

Mukotrpna ručna mužnja tako biva zamijenjena suvremenim izmuzištem tipa dva puta 24 muzna mjesta, model »swing over«, odnosno s brzim izlazom i hranjenjem. Ovce se, za razliku od krava, teže privikavaju na mužnju pa ih se, uz duže razdoblje prilagodbe, na mužnju dodatno mami hranidbom. Ovce se takoðer, poput krava, muzu dvaput dnevno, ali mužnja ne smije trajati više od dva sata da im se ne bi remetio dnevni ritam.

I upravo su Stipančići bili inicijatori mljekarske suradnje s Pažanima (započete još za njihova uzgoja janjadi), dogovorili su otkup proizvodnje, ali i dodatno organizirali mrežu kooperanata tako da svaki drugi dan cisterna s Paga obiðe 15 kontinentalnih proizvoðača, od kojih je farma obitelji Stipančić posljednja stanica. Za razliku od kravljeg, gotovo sve ovčje mlijeko preraðuje se u sir, jer sadrži više masti i proteina. Ali ga se dobije u znatno manjim količinama.

Na farmi, uz potrebnu mehanizaciju, pet zaposlenih djelatnika brine o održavanju i organizaciji života te, unatoč niskim temperaturama, i o prikupljanju ojanjenog pomlatka. No, lijep primjer razvoja djelatnosti u ovim ruralnim krajevima »nagraðen« je i problemima. Najbenigniji je problem vune, nemaju je kome punuditi niti se ona zapravo traži, što u Hrvatskoj i nije tako nepoznato. Može li nešto promijeniti novo europsko iskustvo po kojemu je vuna prepoznata kao novi izolacijski materijal u graðevinarstvu, tek će pokazati vrijeme. Drugi je problem utilizacije stajnjaka.

Izmještanjem silnih količina gnojiva neposredno uz farmu, visoke koncentracije amonijaka zagadile su Ovinin izvor vode, tako da su morali investirati u postrojenje za pročišćavanje voda. Na posljetku, pitanje svih pitanja domaće poljoprivredne proizvodnje - raspolaganje zemljištem. Ovini je istekao desetogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta. Iskazanom namjerom općinskih vlasti u novi natječaj, umjesto prvobitno planiranih 500 hektara (a zemljišni resurs općine je 4.000 hektara, nap.a.) planiraju ponuditi tek 100, od kojih je za Stipančiće predviðeno 50 hektara. Na vrijednost uložene investicije i dosegnutu razinu proizvodnje to je nedostatno.

- Da bismo dobili što više mlijeka, na našoj ćemo farmi, prvi u Hrvatskoj, instalirati automat za napajanje janjadi tzv. mliječnom zamjenicom, koje će tako od ovce majke isisati manje mlijeka, a nama omogućiti dodatne litre, objašnjava svoje planove vlasnik Ovine Dražen Stipančić.

Glas Istre