Najave

Gusje meso EU traži, ali poticaja nema

  • Ispis
BJELIŠEVAC - Iako je guska ostala kraljica, primjerice francuskog stola, a nezaobilazan je dio gastroponude susjedne Maðarske, u nas se zanimanje za tu visokovrijednu perad proteklih desetljeća izgubilo. Štoviše, slikovita tradicija uzgoja domaće guske u slavonskim selima danas je prava rijetkost, a zastupljenost guskina mesa u domaćoj potrošnji na posljednjem je mjestu, s tek 0,4 posto. U Požeškoj dolini, u nekadašnjem selu gusaka Bjeliševcu, odlučni su vratiti tradiciju prirodnog, ekstenzivnog uzgoja te peradi, iako ih država u tome ne prati. Naime, u nas je guska u peradarstvu zastupljena s tri posto, no potencijali su veliki, ulaganja minimalna, a uzgoj na otvorenoj ispaši isplativ.
"Imam više od 500 gusaka uglavnom mesne pasmine, koje podnose poluekstenzivan uzgoj, ne zahtijevaju posebnu njegu, hranu, otporne su i postižu dobru kilažu. U prosjeku je to 7 kilograma i problema s plasmanom nema, sve prodam u Zagreb i okolicu", kaže Zlatko Mahaček, za sada jedini uzgajivač gusaka u kotlini. Ističe da po guski zaradi 150-200 kuna, no smatra nepravednim što i ta perad nije obuhvaćena sustavom poticaja, pogotovu ako se zna da tržište Europske unije traži guščje meso i cijenjenu jetru, koja je višestruko skuplja od mesa.

Za razliku od poznatih gusaka “teškaša”, kao što je tuluška ili njemačka guska, koja dostiže 10-15 kilograma težine, domaća laka pasmina mnogo je otpornija, a meso i jetra prirodno uzgojeni, sočniji i ukusniji. "Naša prednost je prirodni okoliš, slobodan uzgoj na ekološkim principima. Zbog takvog uzgoja meso je vrhunske kakvoće, dok je u zemljama EU-a tov isforsiran.

Tako se dobije i do 1.200 grama teška jetra, u guske najcjenjenija, no u naše je guske upola manja, ali nemjerljivo kvalitetnija. Kada se otvori tržište EU-a, ova će proizvodnja imati pravu perspektivu", ističe Tomislav Mikel, savjetnik za peradarstvo u ispostavi HZPSS-a te dodaje kako se razvojem seoskog turizma sve više obiteljskih gospodarstava zanima za držanje i uzgoj gusaka, kojima bi obogatili tradicionalnu gastroponudu za svoje goste. Traži se kvalitetan rasplodni materijal, no problem je što u nas nema reprocentara koji bi ga prodavali te se jaja i jednodnevni guščići uvoze uglavnom iz Maðarske. Država trenutačno potiče samo uzgoj hrvatske kokoši i zagorskog purana, a meðu domaćim tvrtkama nema onih koji preraðuju i nude guščje meso. Zato je u izradi strategija razvoja koja bi trebala dati i nužan poticaj većem i ozbiljnijem uzgoju.
www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish