SUPETAR - Od vremena trojanskih ratova, preko vremena u kojem je Vladimir Nazor napisao »Pastira Lodu«, do danas, ivot Bračana isprepleten je stočarstvom i vinogradarstvom kao najvanijim gospodarskim granama. Brač se stočarstva, unatoč turističkom uzletu, nikad nije odrekao, a danas ima čak 30.000 ovaca, što je najviše u posljednjih 100 godina. Ponosni na svoju autohtonu vrstu - ovcu pramenku, koja je opstala na tlu neizdašnom vodom i hranom - Bračani su je odlučili zaštititi. Kako doznajemo, upravo traje postupak za njezinu zaštitu. Od škrtog tla Bračani su stoljećima otkidali svaki grumen zemlje kako bi u njega zasadili vinovu lozu. Brač je 1900. godine imao čak 24.000 stanovnika, te je proizvodio po 900 vagona maslinova ulja i vina. Osamdesetak godina kasnije broj stanovnika se prepolovio, a proizvodnja drastično opala. Danas 15.000 Bračana proizvode 80 vagona ulja i 100 vagona vina.Stočarstvo
Bum ovčarstva i buteljiranog vina
SUPETAR - Od vremena trojanskih ratova, preko vremena u kojem je Vladimir Nazor napisao »Pastira Lodu«, do danas, ivot Bračana isprepleten je stočarstvom i vinogradarstvom kao najvanijim gospodarskim granama. Brač se stočarstva, unatoč turističkom uzletu, nikad nije odrekao, a danas ima čak 30.000 ovaca, što je najviše u posljednjih 100 godina. Ponosni na svoju autohtonu vrstu - ovcu pramenku, koja je opstala na tlu neizdašnom vodom i hranom - Bračani su je odlučili zaštititi. Kako doznajemo, upravo traje postupak za njezinu zaštitu. Od škrtog tla Bračani su stoljećima otkidali svaki grumen zemlje kako bi u njega zasadili vinovu lozu. Brač je 1900. godine imao čak 24.000 stanovnika, te je proizvodio po 900 vagona maslinova ulja i vina. Osamdesetak godina kasnije broj stanovnika se prepolovio, a proizvodnja drastično opala. Danas 15.000 Bračana proizvode 80 vagona ulja i 100 vagona vina.Istarski vinari predstavili se zagrebačkom tritu
Degustacijama vina, maslinovih ulja, sira, maslina i pršuta jučer su najbolji istarski vinari i maslinari u zagrebačkoj vinoteci Bornstein najavili Dan otvorenih podruma koji će biti odran u nedjelju u Istri. Tradicija je to koju su istarski vinari preuzeli od kolega iz talijanske regije Toscane gdje su od 1994. godine vinari omogućili široj publici pristupe u svoje podrume i degustacije vina. četiri godine poslije ova se praksa proširila diljem svijeta u krajevima gdje se od groða proizvodi vino, a istarski ju vinari njeguju posljednjih osam godina. Ovaj dogaðaj tradicionalno najavljuju u Zagrebu, i to nakon svoga sajma vina Vinistra. Ovjenčani nagradama, u hrvatsku metropolu potom na degustaciju donose najbolje što imaju, a priključuju im se maslinari sa svojim ekstra djevičanskim maslinovim uljima. Brojne posjetitelje kroz degustaciju vode sami vinari i maslinari, a kušanje završava istekom zaliha. Zagrebačko okupljanje četrdesetak vinara i desetak uljara, organizirala je TZ Istarske upanije i IstrainfoZagreb.Počele prijave za sedmu kulenijadu
Najkasnije do 6. lipnja na adresu osječkoga HGK trebaju stići prijave proizvoðača kulena za sudjelovanje na VII. ocjenjivanju kakvoće slavonskoga kulena, koje organizira HGK - upanijska komora Osijek u suradnji s dvotjednikom Agroglasom. Kulenari uz prijavnicu trebaju poslati i po jedan uzorak kulena koji će prije organoleptičkog ocjenjivanja irija biti pregledani na trihinelozu metodom umjetne probave. Proglašenje pobjednika koji će ponijeti titulu šampiona i osvojiti šampionski pladanj najavljeno je za 20. lipnja u Osijeku. Prema propozicijama kulenijade, natjecatelj za svaki uzorak moe dobiti maksimalno stotinu bodova te biti nagraðen medaljom za kakvoću. Na temelju prikupljenih bodova kulen moe biti "okićen" zlatnom, srebrnom i brončanom medaljom, a proizvoðač ih moe koristiti poslije i u promotivne svrhe. Na prošlogodišnjem natjecanju sudjelovala su 72 uzorka kulena što je za 15% više nego ih je bilo 2005.Nova mesna filozofija
Wurstologie je bizarna njemačko-starogrčka kovanica koja označava znanost o kobasicama. Nastala je iz tipične njemačke elje za uvoðenjem reda u nepregledno šarenilo proizvodnje kobasica u kojem je svaki mesar imao svoj osobni pristup mesnoj preraðevini. Tako je objavljena knjiurina koja opisuje razne, prije svega njemačke prinose kobasičarstvu, poput znamenite bijele kobasice, pivske kraljice zvane weisswurst. Zameso, mesni festival je manifestacija koja eli pokazati bogatstvo hrvatskih mesnih ikona, osobito takozvanih trajnih i polutrajnih. To je trodnevna smotra mesoljubaca gdje će se, primjerice, domaći dosezi odmjeravati sa svjetskim, naši pršuti u društvu najuglednijih mediteranskih. Mjeseci promišljanja i dogovora sada su dobili jasne obrise.
Kvalitetnije mlijeko i meso
Prema izvješću Hrvatskog stočarskog centra, u prošloj godini povećana je i količina i kvaliteta mlijeka i mesa. U prošloj godini obraðeno je i više od 92.000 zahtjeva za potporama za gotovo 2,4 milijuna grla stoke i oko 600 milijuna litara mlijeka te nešto manje od dva milijuna kilograma meda. Više od 60 posto mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj visoke je kvalitete, pokazuju podaci o proizvodnji koje je u svojem Godišnjem izvješću objavio Hrvatski stočarski savez. Dobre rezultate prati i povećanje kvalitete mesa, posebice svinjskog. Klaonice su zabiljeile veći broj zaklanih goveda za 36 posto, a veća je i količina ocijenjenih svinjskih trupova. Zadovoljni mogu biti i ovčari i kozari jer je u prošloj godini pet pasmina slubeno priznato, te je osiguran temelj za njihovo očuvanje. U prošloj godini obraðeno je i više od 92.000 zahtjeva za potporama za gotovo 2,4 milijuna grla stoke i oko 600 milijuna litara mlijeka te nešto manje od dva milijuna kilograma meda. Ukupno je dodijeljeno poticaja u visini od 939,7 milijuna kuna.
Hrvatsko stočarstvo na koljenima
BJELOVAR - Hrvatsko stočarstvo je na koljenima i sve udruge trae uvoðenje izvanrednog stanja kako bi se sredilo nesigurno trište. Mjerodavnim dravnim institucijama uputit će se zahtjev za pomoć u organiziranju izvoza i interventnog otkupa, što se ocjenjuje tek jednom od kratkoročnih mjera za spas domaćih proizvoðača. Saetak je to jučerašnjeg razgovora čelnika svih hrvatskih udruga koje se bave stočarstvom, odranom u Bjelovaru, koji je ocijenjen posljednjom šansom za pronalaenje izlaza iz sadašnjeg trišnog kaosa.
Vie od 60 posto mlijeka europske kvalitete
U Hrvatskoj je posljednjih godina učinjen značajan iskorak u promjeni strukture kvalitete mlijeka pa je tako u 2006. godini više od 60 posto mlijeka europske kvalitete, odnosno extra i prve klase, za razliku od dvije godine ranije kada je taj postotak iznosio 22 posto, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar čobanković na današnjem predstavljanju godišnjeg izvješća Hrvatskog stočarskog centra (HSC).
Iz Sl. Broda ekoloki pilići bez kemikalija
Upotrebom nebulizatora, zajedno sa stručnjacima Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, na čelu s dr. Hrvojem Mazijom, razvili smo ekopile, novi proizvod na hrvatskom, ali i svjetskom trištu. Jednodnevnom piletu obraðenom sustavom nebulizacije nije potrebno nikakvo cijepljenje ni dodatno liječenje, čime dobivamo utovljeno pile bez primjene ikakvih kemikalija.Klaonica za stoku sitnog zuba gradit će se na Krku
KRK - U sklopu programa razvoja ovčarstva, otok Krk će dobiti klaonicu za stoku sitnog zuba, koja bi trebala biti sagraðena na području poslovne zone Sveti Petar. Krk nikada dosad nije imao klaonicu, a kako tamo trenutno ima oko 28 tisuća grla ovaca i oko 20 tisuća janjaca, gradnjom klaonice trebala bi se suzbiti siva ekonomija na otoku, ali i poboljšati plasman stoke vezano uz sanitarne i veterinarske propise. Takoðer, uz klaonicu će se organizirati i zbrinjavanje animalnog otpada i ovčje vune. Na projektu klaonice radi Poljoprivredna zadruga otoka Krka koju čini 25 otočkih ovčara s osnovnim ciljem poboljšanja stanja u ovčarstvu i povećanja prihoda u ovčarstvu. Najbolji prut dolazi iz Hrvaca
Pobjednik Drugoga nacionalnog sajma pršuta, odranog u Sinju, jest Mesna industrija "Mel", vlasnika Jakova Lovrića iz Hrvaca. Drugo mjesto osvojila je Mesna industrija "Vajda" iz čakovca i njihov kooperant "Pršutana" iz Mirlović Zagore, a treće su mjesto podijelili Mesna industrija "Pivac" iz Vrgorca i Pršutana "Mataš" iz Jasenica kod Zadra. Stručno povjerenstvo od 11 članova, nakon pregleda i degustacije uzoraka, od 39 izlagača izdvojilo je njih 17 koji odgovaraju strogim kriterijima procjene. Sajam je organizirao Poduzetnički centar iz Sinja, a pokrovitelji su mu Vlada i dva ministarstva - poljoprivrede te gospodarstva, rada i poduzetništva. (Business.hr)