I domaćim kokošima bolje nakon ulaska u EU

ZAGREB – Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domaćim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju koliko i kakav životni prostor moraju imati nesilice.

Kako tim kriterijima zasad ne udovoljava priličan broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatražila da joj se malo »progleda kroz prste« i dade mogućnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane članica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. siječnja 2015. godine – dokad je traženo izuzeće od primjene europskih pravila – doista i postane članica europskog kluba.

Zemljama članicama EU-a dozvoljeno je da do početka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu niži od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slično. Hrvatska želi takve kaveze zadržati tri godine dulje od ostalih zemalja članica. Jednako toliko traži se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete.

Pritom se Hrvatska obvezala da će, ako u tom razdoblju uðe u EU, jaja iz tih uzgoja posebno označavati i da će se ona moći prodavati samo na hrvatskom tržištu. Bruxellesu je pojašnjeno da su «zatražena prijelazna razdoblja potrebna kako bi se zadržali postojeći kapaciteti proizvodnje u slabije razvijenim ruralnim sredinama». Inače, nove europske odredbe koje će biti na snazi od 2012. godine još su strože pa tako, primjerice, predviðaju da svaka kokoš ima najmanje 750 kvadratnih centimetara prostora i prečku za sjedenje od 15 centimetara.

U poglavlju sigurnosti hrane i veterinarstva Hrvatska je od Unije zatražila i razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU za prilagodbu sirovog mlijeka propisanim mikrobiološkim kriterijima. I u tom smo se slučaju obvezali da će objekti koji preraðuju takvo mlijeko svoje proizvode moći stavljati isključivo na hrvatsko tržište i tržište tzv. trećih zemalja.

Prema pregovaračkim stajalištima, u 2007. godini nešto manje od dvije trećine sirovog kravljeg mlijeka udovoljavalo je mikrobiološkim kriterijima, ali je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo program kojemu je cilj do kraja 2013. godine poboljšati kvalitetu svog proizvedenog mlijeka.