Europom se šire prosvjedi i blokade poljoprivrednika, ribara i prijevoznika zbog visokih cijena nafte, a i smanjenih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda poput mlijeka. Cijena nafte, prenosi agencija AFP, bit će tema na dnevnom redu sastanka Vijeća ministara Europske unije u lipnju. Britanski premijer Gordon Brown, koji je kazao da se svijet suočava s trećim naftnim šokom zadnjih desetljeća, podsjetio je da je pitanje nafte "problem svjetske ponude i potražnje, ne samo kratkoročno, već na srednji i dugi rok". Brown je sudjelujući u Škotskoj na sastanku voditelja velikih naftnih grupa, pozvao sudionike da iznesu ideje kako bi povećali ponudu nafte. U srijedu navečer, barel sirove nafte iznosio je nešto manje od 127 dolara po barelu.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Hrvatska trenutačno ima oko pet milijuna stabala maslina, a do ulaska u Europsku uniju planira ih zasaditi još toliko. Ta brojka je to značajnija, kako je Vjesniku rekao prof. dr. Ðani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ako se ima na umu da se u svijetu 95 posto maslinika nalazi na Sredozemlju.

Točnije, masline se uzgajaju od Kaira na jugu do Trsta na sjeveru, odnosno izmeðu 30. i 45. sjeverne zemljopisne širine. Još se u manjoj mjeri uzgajaju u Izrćlu, čileu, Argentini, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}OSIJEK - U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek predstavljen je Nacrt novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je još u pripremi, a u saborskoj proceduri trebao bi biti već u lipnju. Na predstavljanju koje je vodila Ana Budanko Penavić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, moglo se, izmeðu ostaloga, čuti kako danas obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj u prosjeku obraðuje 6,7 ha, dok je u zemljama Europske unije situacija posve drukčija te primjerice u Francuskoj, koju takoðer karakteriziraju mala poljoprivredna gospodarstva, tamošnji farmer u prosjeku obraðuje čak pet puta više, odnosno 36 ha.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ZAGREB - Kada bi prodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj danas bila slobodna, poljoprivrednik iz Luksemburga mogao bi kupiti 50 puta više obradivih površina u Hrvatskoj nego u svojoj matičnoj zemlji, dok bi farmer iz Nizozemske mogao kupiti 14 puta više, a Austrijanac ili Nijemac 11 puta više. Prema izračunu indexa priuštivosti hrvatskog poljoprivrednog zemljišta, koji predstavlja omjer cijene jednog hektara poljoprivrednog zemljišta i bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u poljoprivredi, europski farmer u višestruko je povoljnijoj poziciji kada je riječ o mogućnosti kupnje zemlje.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none} Vozači će na hrvatskim cestama za desetak ponovno moći voziti i imaju li do 0,5 promila alkohola u krvi, no to se neće odnositi na mlade (od 16 do 24 godine) i profesionalne vozače za koje će i dalje vrijediti potpuna zabrana alkohola tijekom vožnje, odlučio je danas Hrvatski sabor, donijevši novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama kojim je ukinuta odredba o 0,0 promila.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none} Tropske vrućine neuobičajene za ovo doba godine prisilile su neretvanske poljoprivrednike da navodnjavaju poljoprivredne kulture nekvalitetnom slanom vodom zbog čega će urod voća i povrća biti i do dvadeset posto manji od očekivanoga.

U iščekivanju realizacije nacionalnog projekta navodnjavanja stručnjaci upozoravaju da je voda u postojećoj kanalskoj mreži na granici upotrebe za zalijevanje zbog povećane koncentracije soli, koja je povezana s hidrološkim režimom i utjecajem Jadranskog mora. Maksimalne koncentracije iona natrij klorida u vodi na području donjeg Poneretvlja već prelaze dopuštene vrijednosti, pa je tako prema kriterijima za kakvoću vode gotovo neupotrebljiva za navodnjavanje.

ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka izmijenilo je Pravilnik o kapitalnim ulaganjima kojim su nepovratna sredstva za složene investicije povećana na 50 posto, a za jednostavnije investicije na 40 posto.Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, rekao nam je da najviši iznos investicijske potpore u jednoj godini za složene investicije može iznositi do 3,5 milijuna kuna.
 
Najniži iznos iskorištenog pojedinog kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 40.000, a najviši pola milijuna kuna. Dodao je da je u poljoprivrednom proračunu za kapitalne investicije u poljoprivredi i ribarstvu osigurano 500 milijuna kuna. Pravo na dobivanje investicijske potpore imaju komercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (172.000 poljoprivrednika), te korisnici povlastice za uzgoj i povlastice za gospodarski ribolov.

VIROVITICA – čelnici Nezavisnih hrvatskih seljaka na jučerašnjoj su konferenciji za novinare u Virovitici održanoj ispred virovitičkih silosa pozvali poljoprivrednike da ne prodaju pšenicu iz ovogodišnje žetve po uvjetima koje im nudi Vlada Republike Hrvatske, a Vladu u resorno ministarstvo da dozvoli slobodno formiranje cijene prema uvjetima svjetskog tržišta.  «Prošle smo godine uoči žetve upozoravali seljake da ne prodaju pšenicu kako ne bi bili opljačkani. Meðutim, Vlada i resorno ministarstvo uz pomoć nekih seljačke lidere uspjeli su uvjeriti poljoprivrednike da to učine. Pšenicu su prodali po 90 lipa, a otkupljivači su nakon samo tridesetak dana zaradili dvostruko više. Ako ne budu oprezni seljaci će biti prevareni i ove godine jer je cijena pšenice na svjetskom tržištu od 2,5 do 2,7 kune. Otkupljivači već sada govore da ću pšenicu plaćati po 1,6 kuna što znači da će zaraditi cijelu kunu. Kad usporedimo cijenu gnojiva koja je porasla za 20 posto vidimo da će seljaku ostati samo žuljevi na dlanovima i prazni džepovi», rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić.

Ministarstvo pripremilo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Svojedobno pobijen na Ustavnom sudu, porez na neobraðeno poljoprivredno zemljište mogao bi biti vraćen u pravni sustav i to 'na velika vrata’. Ministarstvo poljoprivrede praktično je već pripremilo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi taj institut bio uveden na nacionalnoj razini, za razliku od ranije kad je bio prepušten fakultativnoj odluci lokalnih vlasti. Prvi zaključak koji se uz to nameće jest da će Ustavni sud o tome porezu ponovno imati posla, s obzirom na to da ne smije biti diskriminacije meðu vlasnicima, a veliki porezi za neobraðene poljoprivredne površine teretili bi kao vlasnika upravo državu. No, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić odgovara da država neće plaćati “ni kune”.