Neretva: biljke ‘piju’ more, propada petina uroda

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none} Tropske vrućine neuobičajene za ovo doba godine prisilile su neretvanske poljoprivrednike da navodnjavaju poljoprivredne kulture nekvalitetnom slanom vodom zbog čega će urod voća i povrća biti i do dvadeset posto manji od očekivanoga.

U iščekivanju realizacije nacionalnog projekta navodnjavanja stručnjaci upozoravaju da je voda u postojećoj kanalskoj mreži na granici upotrebe za zalijevanje zbog povećane koncentracije soli, koja je povezana s hidrološkim režimom i utjecajem Jadranskog mora. Maksimalne koncentracije iona natrij klorida u vodi na području donjeg Poneretvlja već prelaze dopuštene vrijednosti, pa je tako prema kriterijima za kakvoću vode gotovo neupotrebljiva za navodnjavanje.

Poljoprivrednici doline Neretve, koji puno očekuju od navodnjavanja, nisu zadovoljni dinamikom realizacije ovog projekta. Jure Stanić, predsjednik Udruge za zaštitu obiteljskoga gospodarstva iz Opuzena, smatra da je riječ o predizbornim trikovima te da od navodnjavanja zapravo neće biti ništa. - Problem je u dolini Neretve prisutan godinama.

Rezultati istraživanja su katastrofalni i potvrðuju iznimno velike količine soli u vodi i tlu zbog čega je ugrožena poljoprivredna proizvodnja - smatra Stanić, ističući da su postojeća kanalska mreža i pumpne stanice u iznimno lošem stanju te da nikako ne mogu osigurati dovoljne količine kvalitetne vode za zalijevanje. Iako je dolina Neretve uvrštena u Nacionalni pilot projekt navodnjavanja, koji predviða izgradnju kanalske mreže, kojom bi se kvalitetna voda iz gornjeg toka Neretve dovela do poljoprivrednih površina nedaleko do ušća, još uvijek ništa se nije počelo raditi.

Navodno je sustav još u fazi projektiranja, zatim se planira javna rasprava, pribavljanje lokacijske i graðevinske dozvole, nakon čega slijede graðevinski radovi, koji bi mogli potrajati i desetak godina.

Kratkoročno rješenje

Trenutačno se voda za navodnjavanje donjeg Poneretvlja uzima iz rijeke Neretve neposredno uz granicu s BiH. Crpna stanica je izgraðena na čeličnim pontonima i na nju se nastavlja hidrotehnički tunel, koji prolazi kroz brdo Predolac i spaja se na glavni kanal izgraðen u nasipu. Meðutim, ovakav sustav ne predstavlja dugoročno i sigurno rješenje navodnjavanja zato što trasa kanala od Metkovića do Ušća prolazi kroz nestabilno, propusno i slabo nosivo tresetno tlo, što uzrokuje velike gubitke vode.

www.slobodnadalmacija.hr