Naša zemlja vrijedi 5 puta manje nego u EU

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ZAGREB - Kada bi prodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj danas bila slobodna, poljoprivrednik iz Luksemburga mogao bi kupiti 50 puta više obradivih površina u Hrvatskoj nego u svojoj matičnoj zemlji, dok bi farmer iz Nizozemske mogao kupiti 14 puta više, a Austrijanac ili Nijemac 11 puta više. Prema izračunu indexa priuštivosti hrvatskog poljoprivrednog zemljišta, koji predstavlja omjer cijene jednog hektara poljoprivrednog zemljišta i bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u poljoprivredi, europski farmer u višestruko je povoljnijoj poziciji kada je riječ o mogućnosti kupnje zemlje.

Liberalizacijom tržišta poljoprivrednog zemljišta hrvatski farmeri bi se našao u izrazito nepovoljnijem položaju u odnosu na europskog jer je danas bruto dodana vrijednost po zaposlenom u poljoprivredi oko 9418 eura, dok ona u EU u prosjeku iznosi 19.843 eura, čime mu se smanjuje mogućnost da kupuje zemlju.

To je jedan od glavnih razloga zbog čega će Hrvatska u pregovorima s EU nastojati dobiti odgodu prodaje zemlje strancima na 12 godina, što je do sada uspjelo jedino Poljskoj.

Iako cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj godišnje raste oko 15 posto, odnosno povećana je od 2001. do 2006. godine za čak 102 posto, ona je još uvijek višestruko niža u odnosu na stare članice EU.

Procjena cijene zemljišta u Hrvatskoj pokazuje kako se jedan hektar u Hrvatskoj, u 2006. godini, mogao kupiti za 2397 eura, dok je prosjek u starim zemljama članicama EU iznad 12.000 eura.

Kao bitni argument je i nastojanje da se državnim mjerama provede okrupnjavanja poljoprivrednih površina, odnosno da se prosječna zemljišna površina po gospodarstvu poveća sa sadašnjih tri na čak 15 hektara.

U stajalištu, koje će biti poslano europskim pregovaračima, važan argument bit će i Domovinski rat, ali i naslijeðe socijalizma koje je bitno utjecalo na neriješene vlasničke odnose kada je riječ o zemlji. Jedan od ciljeva je da se do 2011. uspostavi središnja baza podataka o poljoprivrednom zemljištu.

Zašto odgoda:

· poboljšati proizvodnju i položaj farmera · postupno razvijati tržište poljoprivrednog zemljišta · ažurirati i srediti zemljišne knjige · okrupnjavanje posjeda · restrukturiranje poljo-privredne proizvodnje · razminiravanje poljo-privrednih zemljišta.

www.jutarnji.hr