Sabor vratio odredbu o 0,5 promila; na snagu stupa za desetak dana

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none} Vozači će na hrvatskim cestama za desetak ponovno moći voziti i imaju li do 0,5 promila alkohola u krvi, no to se neće odnositi na mlade (od 16 do 24 godine) i profesionalne vozače za koje će i dalje vrijediti potpuna zabrana alkohola tijekom vožnje, odlučio je danas Hrvatski sabor, donijevši novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama kojim je ukinuta odredba o 0,0 promila.

Ipak, Vlada i saborska većina ostali su kod odredbe da se vozač koji u organizmu ima do 0,5 promila, a koji počini neki prometni prekršaj, prekršajno kažnjava i za taj prekršaj i za činjenicu da je, bez obzira što u krvi ima do dopuštenih 0,5 promila alkohola, vozio alkoholiziran.

Naime, saborska je većina odbila amandman SDP-ovca Ive Josipovića da se briše ta zakonska odredba, koja se, ustvrdio je Josipović, kosi s načelima kaznenog prava te će u povijest kaznenog prava ući kao nelogičnost jer neće biti kažnjivo započeti vožnju do 0,5 promila, ali će to naknadno postati kažnjivo.

Novi zakon, uz više iznose novčanih kazni, donosi i strože kazne za najteže prometne prekršaje, a za neke, kao alternativu, predviða i zatvorske kazne.

Alternativno su kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja - prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole, vožnja pod zabranom.

Zakonska je novina i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova - prvo se uvodi zabrana upravljanja vozilom na odreðeni rok, a ako vozač u pet godina od isteka te mjere ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke dozvole, te vozački ispit ponovno može polagati tek nakon dvije godine.

Novim se zakonom kani pojednostaviti postupanje prometnih policajaca i postići veća učinkovitost u sankcioniranju prekršaja, osobito naplatom novčane kazne, pa, primjerice, naplatom novčane kazne do 1.000 kuna na licu mjesta prekršitelji ne bi bili evidentirani.

Na prijedlog pravobraniteljice za djecu, u Zakon je uvrštena odredba prema kojoj će vozači bicikla mlaði od 18 godina dijete moći voziti u ugraðenom posebnom sjedalu na biciklu i sa zaštitnom kacigom.

Saborska je većina odbila svih 20-tak SDP-ovih amandmana, meðu kojima i onaj da se omogući pretjecanje vozila koja se kreću po tračnicama postavljenim na sredini kolnika i desnom stranom, kao i onaj da se za održavanje cesta nadležne institucije dužno poduzimati mjere u otklanjanju tzv. crnih točaka na prometnicama.

Sabor donio Zakon o minimalnoj plaći

Od 1. srpnja minimalna će plaća biti veća za 300 kuna, s dosadašnjih 2.441 kunu bruto na 2.747 kuna bruto, odlučio je danas Hrvatski sabor, donijevši Zakon o minimalnoj plaći.

Zakonom bi obuhvaća oko 115.000 radnika, ili oko 7,6 posto ukupno zaposlenih, koji primaju plaću do 2.500 kuna mjesečno.

Trenutno je udio najniže plaće u prosječnoj plaći u Hrvatskoj 35 posto, a prema predloženom zakonu od 1. srpnja taj će udio biti 39 posto prosječne hrvatske plaće ostvarene u prošloj godini, što znači i rast minimalne plaće od oko 300 kuna.

Visina minimalne plaće od sredine iduće i za naredne godine usklaðivat će se s realnim godišnjim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavat će se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini. Pritom će se uzimati u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne, kao sada, za prvih osam mjeseci prethodne godine.

Za neke radno-intenzivne industrijske grane, kao što su tekstilna, drvno-preraðivačka i kožarsko-obućarska industrija predviðeno je četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s odreðenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini.

Saborska većina nije prihvatila SDP-ov amandman da država radnicima u tim industrijskim granama iz proračuna nadoknadi razliku do pune minimalne plaće.

Sabor je izmijenio Ovršni zakon, kojim se ubrzava i pojednostavljuje ovršni postupak, te štiti egzistencijalni minimum ovršenika, ali ne tako da se oslabi pozicija ovrhovoditelja.

Ovršenicima s neto plaćom većom od prosječne moći će se plijeniti veći iznos nego što je to bilo do sada, dok će ovrha provoditi isto na plaći nižoj od prosječne i moći će se plijeniti jedna trećina odnosno pola plaće.

Ovrha će se moći odgoditi samo jednom, kraći su i rokovi odgode ovrhe, a uvodi se mogućnost ovrhe na motornim vozilima, sada i putem javnog bilježnika.

Izmijenjen je i sa zakonodavstvom EU usklaðen Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, kojima se, sukladno direktivama EU, predviða osnivanje jedinstvenog tijela (zavoda) koje će brinuti o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu - objedinit će se Hrvatski zavod za medicinu rada i Odjel za zaštitu na radu pri Ministarstvu gospodarstva.

Sabor je izmijenio i Zakon o eksplozivnim tvarima, kojim se, meðu ostalim, s 18 na 16 godina spušta dobna granica za kupnju i korištenje pirotehničkih sredstava II. razreda, dok granica za kupnju i korištenje pirotehnike III. razreda ostaje na 18 godina.

Iako direktiva EU propisuje da i 12-godišnjaci mogu kupovati pirotehniku I. razreda, u zakonu je ostala dobne granice od 14 godina, zbog učestalih ozljeda maloljetnika od pirotehničkih sredstava, posebno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Anka Slonjšak prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Hrvatski sabor danas je jednoglasno Anku Slonjšak imenovao pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, čime je Hrvatska prvi put dobila instituciju 'ombudsmana' za zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom.

Sabor je završio glasovanje, a u podne će, svečanom sjednicom, obilježiti svoj dan - Dan Hrvatskog sabora 30. svibnja.

(Hina)

www.vecernji.hr