Riječ je o kolibi površine 16 četvornih metara u čiju je gradnju uloženo 170 bala sijena

BALE - U idiličnoj prirodi južne Istre, na eko-art imanju Eia kraj Bala, 40 ljudi dobre volje iz cijelog svijeta, predvoðenih ekoaktivistom Igorom Drandićem, u samo četiri dana sagradilo je nesvakidašnju nastambu od - slame.  U gradnju 16 četvornih metara udobne kolibe uloženo je 170 bala sijena, kao nosivi stupovi iskorištena su debla bagrema, a slamnate zidove vrijedni su volonteri prekrili mješavinom gline, crljenice, pijeska i vapna, koje su zamijesili najprirodnijim putem - rukama i nogama. Izgradnja ekokuće od slame Igora i suprugu Ljiljanu koštala je ukupno - 10.000 kuna!

TRNOVAC - Kada je prije četiri godine Sonja Marković iz Trnovca odlučila registrirati obrt za izradu vunenih suvenira,  nije ni sanjala da će imati više narudžbi iz Primorja i Dalmacije nego iz Like, a stigle su u početku ove godine.

Sonja je konfekcionarka odjeće i dugo je radila u gospićkoj konfekciji Sloga koja je proizvodila ličke kape i torbe. Godinama je bila bez posla i htjela je iskoristiti znanje i obnoviti proizvodnju ličke kape kao originalnog suvenira koji više nitko ne proizvodi u Lici.

Vlasnik ribnjaka, veterinar Josip Leko, znao je blagodati prirode Gackog polja pretvoriti u nešto što Hrvatska može nositi kao sigurnu ulaznicu u EU, prema čijim je visokim standardima ribnjak i sagraðen

SINAC - Ribnjak potočne i kalifornijske pastrve u Gackom polju toliko je uspješna poslovno-ekološka priča Hrvatske da je u subotu dolazi vidjeti cijeli akreditirani diplomatski kor u Hrvatskoj u pratnji predsjednika Mesića. 

U srcu Gacke doline većinom zaposleni hrvatski branitelji godišnje proizvedu 200 tona potočne i kalifornijske pastrve od kojih se prave tri vrhunska hrvatska proizvoda: kavijar, pašteta i sušeni fileti. Posebna je priča kavijar koji se probio na jelovnike elitnih restorana u Americi odakle je, čini se, krenula priča koja je zainteresirala i diplomate.

Mali hoteli osim svoje infrastrukture imaju i ono što je specifično za njih - označeni su personaliziranim pristupom gostu, obično je riječ o obiteljskom poslovanju, koje prati domaćinska atmosfera, srdačnost, gostoljubivost...To su po nama parametri koji karakteriziraju mali obiteljski hotel. Na nedavnom kongresu Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela u Splitu ministar turizma Damir Bajs najavio je otvaranje 500 obiteljskih i malih hotela, kao i pomoć svojeg resora da se što više postojećih apartmana prenamijeni u male hotele. Tim smo povodom razgovarali s potpredsjednicom Udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) Sonjom Perić, koja već 14 godina uspješno vodi pulski hotel Valsabbion. Udruga na nacionalnom nivou okuplja više od 150 članova, od čega 18 hotela s područja Istarske županije.

Crikvenica će uskoro imati prva u Hrvatskoj certificirane ugostiteljske objekte za pripremu autohtonih jela. Potaknuti interesom stranih i domaćih turista za autohtonim jelima, u tom su gradu članovi Odbora za gastronomiju, jednog od nositelja obilježavanja 120 godina organiziranog turizma u Crikvenici, odlučili osvježiti gastronomsku ponudu jelima iz prošlosti. U kontaktu s našim nonama uvidjeli smo da se u jelima naših starih krije pravo bogatstvo okusa, mirisa i zdravlja, izjavila je Gordana Derossi, predsjednica Odbora dodavši kako će se autohtona jela ove turističke sezone naći na jelovnicima restorana i hotela u Crikvenici, Dramlju, Selcu i Jadranovu. Ugostiteljski objekt koji na jelovniku ima autohtona jela na vidnom mjestu imat će istaknut certifikat "Certificirani ugostiteljski objekt za pripremu autohtonih jela". Certifikat izdaje Grad Crikvenica samo onim ugostiteljskim objektima koji imaju zaposlenog kuhara koji je prošao tečaj o pripremi takvih jela.

U posljednjih godinu dana dr.sc. Snježana Tolić izradila je nekoliko modela umrežavanja s ciljem ubrzanijeg razvitka ruralnih područja i intenzivirala aktivnosti oko operacionalizacije svojih modela. Oni su nastali kao rezultat njezinih dugogodišnjih znanstvenih istraživanja ruralnog gospodarstva, znanstveničkog promišljanja kao i poduzetničke prakse.

Dr. Tolić vodi udrugu pod nazivom Agroturistička zajednica Valpovštine koja je poznata po združenom marketingu i promociji malih seoskih gospodarstva. Cilj takvih aktivnosti je porast samozapošljavanja i povećanje broja samoodrživih seljačkih gospodarstava kroz razvijanje raznovrsnog programa autohtonih, ekoloških i tradicionalnih proizvoda i usluga. Ove proizvodnje ujedno čine temelj za povećanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kao i osnovu za razvoj selektivnih oblika turizma za koje Hrvatska ima izuzetne prirodne potencijale.

Nakon zagorskih štrukla, bagremovog meda i sira, Zagorci žele brendirati i grah črešnjevec. Kako je kazala Nataša Brlečić, tajnica Udruženja povrćara i cvjećara Krapinsko-zagorske županije, koje je i pokrenulo postupak za zaštitom ove vrste graha, ovaj autohtoni proizvod zagorskih brega na ovim se podnebljima sadi od davnina, a osim kod većih proizvoðača uobičajen je u zagorskim vrtovima. Još 2006. godine Udruženje je tražilo od Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokretanje postupka za zaštitom zemljopisnog porijekla. Stručnjaci Agronomskog fakulteta tada su izašli na teren i uzeli sjeme graha te ga posadili na fakultetskim površinama proizvevši kvalitetno sjeme. Sada treba pronaći tvrtku koja se bavi proizvodnjom sjemenja, a koja će prepoznati kvalitetu proizvoda i uvrstiti ga u ponudu. (Poslovni.hr)

STARO PETROVO SELO - Švargl je najbolje pojesti nakon nekoliko dimova i mjesec dana od pravljenja - savjetovao je Vlado Ivanišević iz Godinjaka, pobjednik Prve švarglijade u Hrvata, jedinstvene gastronomsko-turističke manifestacije koja je, u organizaciji Udruge "Kulin bećarac", održana u društvenom domu u Starom Petrovu Selu. Okupio se 21 proizvoðač švargla iz triju slavonskih županija, a sudionici su sami ocjenjivali i bodovali izgled, miris i okus pristiglih primjeraka te slavonske delicije.

PULA - Gube li istarska sela identinet sela, pita se javnost nakon još jedne dvojbene odluke o komunalnom redu, koju je nedavno prihvatila Marčana. U užem dijelu Marčane, Loborike, Krnice, Raklja, Peruški, Pavićini, Kavrana i Šegotići, od prošlog mjeseca zabranjeno je držati domaće životinje. Vlasnici ih moraju ukloniti do 15. lipnja, a ako se ogluše, kazna je 50 do 100 kuna. Globa povlači i zahtjev za prisilnim uklanjanjem životinja, a kazne će rasti.