Snježana Tolić: Selo znanja i mogućnosti

U posljednjih godinu dana dr.sc. Snježana Tolić izradila je nekoliko modela umrežavanja s ciljem ubrzanijeg razvitka ruralnih područja i intenzivirala aktivnosti oko operacionalizacije svojih modela. Oni su nastali kao rezultat njezinih dugogodišnjih znanstvenih istraživanja ruralnog gospodarstva, znanstveničkog promišljanja kao i poduzetničke prakse.

Dr. Tolić vodi udrugu pod nazivom Agroturistička zajednica Valpovštine koja je poznata po združenom marketingu i promociji malih seoskih gospodarstva. Cilj takvih aktivnosti je porast samozapošljavanja i povećanje broja samoodrživih seljačkih gospodarstava kroz razvijanje raznovrsnog programa autohtonih, ekoloških i tradicionalnih proizvoda i usluga. Ove proizvodnje ujedno čine temelj za povećanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kao i osnovu za razvoj selektivnih oblika turizma za koje Hrvatska ima izuzetne prirodne potencijale.

Početkom 2008. godine dr Tolić koristeći naputke Europske komisije za financiranje ruralnog razvoja, osniva Hrvatski inforur savez - mrežu inforur udruga s ciljem razvitka jedinstvenog „klastera znanja“. Mreža predstavlja samoorganizirani i neovisni sustav kojeg uglavnom čine mlade stručne osobe iz seoskih naselja uz voditeljstvo dr. Tolić, koja putem ovakve organizacije  namjerava osigurati transfer znanja, kao i stručnu operativnu pomoć od sveučilišta prema najugroženijem socijalnom i gospodarskom području.

Tako je Hrvatski inforur savez (HIR) postao nositelj cjelovitog programa pod nazivom „SELO ZNANJA I MOGUćNOSTI“ s brojnim ciljevima od interesa za širu društvenu zajednicu. To su:

1.      Zadržavanje mladih i stručnih ljudi u selu, demografska i gospodarska obnova

2.      Povećanje obrazovne strukture u selima, demokratizacija seoskih zajednica

3.      Stvaranje predispozicija za programiranje ruralnog razvoja

4.      Predlaganje i provedba operativnih programa razvoja sela, posebno malih gospodarstava

5.      Stručna i operativna pomoć selu za socijalna i gospodarska pitanja – transfer znanja   

6.      Burza proizvoda malih poljoprivrednih proizvoðača i malih seoskih poduzetnika

7.      Izgradnja kanala prodaje za autohtone, ekološke i tradicionalne proizvode

8.      Razvoj klastera malih gospodarstava /npr. agroturistički klaster

9.      Stvaranje geografskih marki ekoloških, autohtonih i tradicionalnih proizvoda

10.  čuvari prirode i održivog ruralnog razvitka

„Osmislila sam niz projekata koje pripremam s članovima HIR-a. Priorite nam je ustroj baze proizvoðača mlijeka kao i ustroj baze malih poljoprivrednih gospodarstava. Za svaku ovu bazu izradit ćemo registre s on-line evidencijskim listovima za praćenje količina raspoloživih tržišnih viškova po vrstama proizvoda što predstavlja temelj za postavljanje on-line burze. Na temelju ostvarene i očekivane proizvodnje moguće je učiniti projekciju tržišnih viškova unaprijed što će zasigurno animirati poduzetnike da usustave kanale otkupa, skladištenja, transporta i prodaje poljoprivrednih proizvoda čime bi se ubrzao proces razvitka tržišta poljoprivednih proizvoda, ali i povećala motivacija seoskog stanovništva za samozapošljavanje u postojećim i novim nišama poljoprivredne proizvodnje. Ovi projekti već su započeti u Osječko-baranjskoj županiji, a vjerujemo da će se intenzivirati i proširit na ostale županije u skladu s pritjecanjem financijskih sredstava.

Svjesni smo da je pred nama velik izazov i mukotrpan posao. Ohrabruje činjenica da za sve ove aktivnosti imamo dovoljno mladih, obrazovanih i informatički osposobljenih ljudi u našim selima koje na ovaj način želimo uključiti u kreiranje i provedbu socijalnih i gospodarskih razvojnih programa i tako zadržati na selu. Tu je i niz manjih projekata koji se financiraju iz programa udruga u lokalnim zajednicama, ali i velikih projekata koji se odnose na razvoj kapaciteta – odnosno stalno educiranje i specijaliziranje stručnjaka,  informatizaciju u ruralnom prostoru, podizanje obrazovne strukture na selu, razvoj demokracije u ruralnim naseljima, ekološku održivost ruralnog prostora i sl.    

Svi ovi pojekti trebaju pokrenuti značajne promjene u organizaciji života i rada ljudi na selu, posebno malih poljoprivrednih gospodarstava. To znači da bi riječ 'SEZAM' što je skraćenica za naš program „SELO ZNANJA I MOGUćNOSTI“ mogla postati čarobna riječ za otvaranje državne i županijskih blagajni za pomoć selu i poljoprivredi.“