Što ponijeti iz Hrvatske kao uspomenu na boravak u toj maloj zemlji za veliki odmor? Posljednjih godina sve bolje se prodaju suveniri koji imaju uporabnu vrijednost, a posebice oni koji se piju i jedu, poput vina, raznih rakija, maslinova ulja, meda, izvornih hrvatskih slastica, mediteranskih začina. Uz to, turisti rado kupuju i ručno izraðenu biuteriju, posebice od morskih školjki, gline i koe. U turističkim mjestima na istarskoj obali jedan od trenutačno najprodavanijih suvenira je zrno rie na kojem vam umjetnik ispiše eljeno ime, a zrno potom stavi u mali stakleni cilindar napunjen uljem i privjesak za ogrlicu je gotov.
Taj suvenir stoji od 50 do 80 kuna pa tako umjetnički obraðeno zrno rie ponovo ide u izvoz, i to po nekoliko tisuća puta višoj cijeni od uvozne.
"Razvoj turizma na selu" naziv je novog Programa kreditiranja seoskog turizma kojim uz subvencioniranje kamata i počekom otplate do dvije godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) eli potaknuti razvoj turističke ponude te revitalizaciju i kvalitetu ivota hrvatskih ruralnih područja. Program su zajednički pokrenuli MMTPR i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), čiji su predstavnici danas potpisali ugovore o suradnji s 14 poslovnih banaka koje će te kredite operativno odobravati. Podršku programu dala je i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG). Najvećom prednosti kreditnog programa "Razvoj turizma na selu" pomoćnik ministra za razvoj turizma Robert Pende izdvojio je kamatnu stopu kredita za korisnike od svega 2 posto, budući resorno Ministarstvo subvencionira ukupnu kamatu od 8 posto sa 6 posto.
PAZIN - Istra i Toscana su u nekim detaljima moda slične, istarska vina, maslinova ulja, pršuti i drugi slični proizvodi kvalitetom nimalo ne zaostaju za toskanskima, no Istra od Toscane još treba puno naučiti, opći je zaključak nakon poučne petodnevne stručne ekskurzije koju je za istarske vinare, maslinare, pršutare, vlasnike agroturizama, djelatnike poljoprivredno-savjetodavne slube i svoje suradnike na razvojnim projektima prošlog tjedna organizirala Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI). U suradnji s toskanskom regionalnom agencijom ARSIA (Agenzia regionale per lo sviluppo e l'innovazione nel settore agricolo-forestale), koja uz Agronomski fakultet Sveučilišta u Pisi AZRRI-ju inače pomae i u izradi Strateškog programa razvoja ruralnog područja Istarske upanije, organiziran je posjet nekolicini poljoprivrednih gospodarstava, preradbenih pogona, agroturističkih domaćinstava, vinarija i vinskih cesta, farmi svinja i pršutarni te sličnih objekata, koji su uz ostalo pridonijeli stvaranju imida Toscane kao svjetski poznate i prepoznatljive turističke, ali i gastronomske destinacije.
Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu odrat će se od 18. do 21. listopada u gradu Hvaru, a glavni cilj prvog kongresa je stvoriti nacionalni konsenzus o vanosti ruralnog turizma za Hrvatsku. Tema kongresa je "Perspektiva seoskog turizma", a na trodnevnom kongresu razmatrat će se modeli razvoja ruralnog turizma, financijski aspekt, marketing i promocija, pravni okvir ruralnog turizma i slično. Sudionici će raspravljati o konkretnim modelima za poboljšanje stanja na polju zakonodavstva, financijske potpore, promotivnih i marketinških aktivnosti te aktivnije interakcije izmeðu poljoprivrede i turizma, kao i očuvanja i zaštite tradicionalnog graditeljstva. Glavni cilj kongresa je stvoriti nacionalni konsenzus o vanosti ruralnog turizma i njegov utjecaj na ekonomiju ruralnih područja, kao i prihvaćanju ruralnog turizma kao relevantnog ravnopravnog činitelja u prepoznavanju Hrvatske kao kvalitetne i integralne turističke destinacije. Organizatori Prvog hrvatskog kongresa o ruralnom turizmu su Hrvatski farmer, Ruralis - konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre te Klub članova Selo.
Povećanje turističke ponude i zadravanje stanovništva na selu bio je jedan od osnovnih motiva pri stvaranju novog jedinstvenog poticajnog kredita, koji će se moći koristiti već od sredine lipnja. Razvijanje kontinentalnog turizma bit će na taj način snanije potpomognuto, uz razvoj poljoprivrednih djelatnosti koje bi se proširile i na seoski turizam. Subvencioniranje kamata od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka čini ga vrlo povoljnim, jer će kamata za krajnjeg korisnika iznositi samo dva posto. Visina traenog kredita bit će ograničena do 200.000 eura, a uz uobičajeni poček od dvije godine, vrijeme njegovog vraćanja je najviše do 15 godina. Posebnost te financijske stimulacije za ulazak u turističko poduzetništvo je da nije ograničena samo na smještajne kapaciteta, već će se moći koristiti i za gradnju te rekonstrukciju gospodarskih objekata. 
Za sve koji ele pobjeći od svakodnevnog stresa i provesti godišnji odmor u okruenju netaknute prirode idealno je mjesto robinzonsko naselje u mjestu Koranska Strana u općini Barilović u Karlovačkoj upaniji. Mjesto je doista izvan doticaja civilizacije, a do njega se moe doći ploveći nizvodno Koranom iz smjera Veljuna ili prometnicom iz dva smjera. Jednostavniji put je Plitvičkom ceste, ako se kod mjesta čatrnje skrene desno, ili iz Karlovca preko Barilovića i Perjasice prema selu Karasi.
Seoski turizam "Stara vodenica" obitelji Galić nalazi se na području Grada Klanjca koji je od davnine kultumo-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, a smjestio se na uzvisini podno 511 m visoke Cesarske gore, ispod ruševina srednjovjekovnog kaštela Cesargrad, na hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Sutli. Seoski turizam "Stara vodenica" zaista je u starinskom, domaćem okruenju i sve što u njoj nudimo podsjeća na nekadašnja starinska seoska gospodarstva. Posebnu toplinu i intimu prostoru daju otvoreno ognjište, starinska krušna peć i stara vodenica.
ŠARENGRAD - Izrada čamaca, ribolov na Dunavu, vonja velikom rijekom, delicije iz domaće kuhinje i kušanje srijemskih vina samo su dio bogate ponude "Kapetanove kuće" u Šarengradu. Seosko turističko gospodarstvo na obali Dunava turisti posjećuju već godinama, no tek je slubenim otvorenjem ono uvršteno u turističku ponudu krajnjeg istoka Hrvatske. - Prvi smo u iločkom kraju odlučili gostima ponuditi nešto što je budućnost ovog dijela Hrvatske. Dunav i njegove obale, vinograde i voćnjake treba iskoristiti, a turistima ponuditi doivljaj izrade čamaca, lova ribe ili berbe groða - rekao je Krešimir Kovačević koji je "Kapetanovu kuću" otvorio zajedno s ocem Julijem.
Naše je imanje smješteno na rubu sela na površini od 13 000 m2. Nekada je čitavo imanje bilo okrueno pastirskim suhozidom - ogradom, te su ga pastiri oduvjek zvali "Ograde". To smo ime zadrali do dan danas. Naša najveća ljubav su ivotinje, priroda i poljoprivreda. Podjelite tu ljubav s nama i budite naši gosti. Najveći ponos našeg domaćinstva su konji, ali istu panju poklanjamo i našim patkama i guskama, kokošima i puranima, fazanima, golubovima, psima i mačkama....
