Zahvaljujući neposlovnosti osječkih bankara, koji su čak i proizvodnju 'Slavonskog kulena' u radnoj jedinici 'Mesoprerada' u Slatini, nekada najveće svinjogojske 'Farme Senkovac', proglasili neprofitabilnom, sedmočlana skupina mladih slatinskih poduzetnika i stručnjaka otkupila je vlasničke udjele.

Na temeljima tradicijskih običaja i suvremenih znanja, od propale 'Mesoprerade' izgradili su uzornog proizvoðača za čije se kulene i kobasice danas otimaju kupci u trgovačkim lancima: 'Spaar', 'Kaufland', 'Metro', 'Plodine' i drugima. Slatinski 'Slavonski kulen', koji se proizvodi po visokom HACCAP standardu i nosi oznaku kvalitete 'Izvorno hrvatsko' sve više se traži i u ekskluzivnim restoranima u Zagrebu i u hotelima na Jadranu.

Povećanje obradivih površina za milijun hektara, okrupnjavanje zemljišta i sprječavanje manipulacija glavni su ciljevi Prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u ponedjeljak prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV).
Zakonom se regulira prodaja i zakup državnog zemljišta i njegovo davanje u koncesiju, a taj posao obavljat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Da bi što više poljoprivrednog zemljišta bilo obraðeno, uvest će se oštre kazne za vlasnike ili zakupnike koji ne obraðuju zemlju.
Ministar poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva Božidar Pankretić kazao je kako je u sadašnjim uvjetima, kada je cijena hrane porasla, nedopustivo da Hrvatska ima neobraðena zemljišta. U funkciju poljoprivrede možemo staviti još milijun hektara zemljišta.

Ukupno zasijane površine pod usjevima u Hrvatskoj su početkom lipnja iznosile 844.190 hektara, što je tek dva posto više površina nego li 2007. godine.

Izvještajem o površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve prikupljeni su podaci o površinama pod usjevima na oranicama i vrtovima, u zaštićenom prostoru i povrtnjacima. Prema statističkim podacima, oko dvije trećine zasijanih površina je pod žitaricama.

Žitarice su, prema podacima s početka lipnja ove godine, bile zasijane na 561.782 hektara i u odnosu na isto razdoblje prošle godine te su površine veće za jedan posto. Pritom su površine zasijane pšenicom smanjene za 10 posto, na 156.669 hektara, a površine zasijane kukuruzom povećane za osam posto, na 313.779 hektara.

Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubišnopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemljišta u njihovu susjedstvu.

Policija je izvijestila da jedan hrvatski državljanin prijavio je nestanak 136 ovaca iz njegova stada. Neslužbeno doznajemo da riječ je o Martinu Aščiću iz Velike Peratovice nedaleko od Grubišnoga Polja, koji nije želio razgovarati s novinarima.

Ovce su nestale još krajem rujna, no vlasnik se odlučio prijaviti nestanak nakon što je neuspješno za njima tragao, misleći da su pasući odlutale u nenaseljeni dio Bilogore. Naime, iako se do sada puno puta koristio naziv “nomadska ispaša”, takva u Hrvatskoj službeno ne postoji. Vlasnici stada, koji je na daruvarskom i grubišnopoljskom području 170 i zajedno uzgajaju oko 18.000 ovaca, trebali bi raspolagati dovoljnim količinama vlastita ili zakupljena zemljišta za ispašu koje treba biti ograðeno.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede pet tisuća tona meda, a potroši se samo pola kilograma po stanovniku, što znači da je gotovo tri tisuće tona te visokoenergetske i visokovrijedne namirnice višak koje treba prodati na inozemnim tržištima. Hrvatska izvozi dvije tisuće tona meda, a pčelari traže načine, ne samo kako plasirati preostale količine, već kako povećati proizvodnju i zauzeti što bolje pozicije pred ulazak u Europsku uniju. Kako bi uspjeli organizirati što profitabilniju proizvodnju te povećati broj košnica i količine meda, država pomaže pčelarima sustavom poticaja – po kilogramu proizvedenog meda i po košnici, a potpore dobivaju i proizvoðači matica. Ureðeni je i katastar paša koji svim pčelarima, a pogotovo onima koji se tim poslom bave profesionalno, omogućava planiranje proizvodnje na duži rok.