- Vukovarski Vupik i osječko Žito potpisali su Sporazum o prijedlogu uvjeta za podnošenje zajedničke ponude za kupnju dionica Vupika kada Hrvatski fond za privatizaciju raspiše natječaj za njegovu prodaju, izviješteno je današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Vupiku.

Sporazum su potpisali predsjednici Uprava Vupika d.d. i Žita d.o.o. Zoran Mudri i Marko Pipunić, a potpisnici sporazuma su i predstavnici Vupikovih podružnica Slavonsko-baranjskog sindikata i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske te Radničkog vijeća Vupika. Sukladno odredbama sporazuma, ukoliko Žito bude izabrano kao najpovoljniji ponuditelj na natječaju za prodaju dionica Vupika, ta bi tvrtka otkupila 87 posto dionica Vupika iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju.

U poljoprivredi sam od 1973. godine, a i kao dijete s ocem sam radio na polju, i ne pamtim da se ikada dogodilo da se urod jesenskih kultura nema gdje uskladištiti, kao što je slučaj sada. Kaže to Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te napominje da se i prije znalo dogoditi, pretežito zbog, primjerice, povećane vlage odnosno problema sa sušenjem, da doðe do zastoja u prijemu, no to bi kratko trajalo.

Laslo kaže da je apsurdno da se manjak skladišnih kapaciteta uopće može dogoditi u današnje vrijeme, kada postoje montažni silosi, koji se vrlo brzo i lako mogu “sklopiti”.
- Vezano uz ovaj nezapamćeni problem s manjkom silosnih kapaciteta osobno me zanima kako to da su silosi prepunjeni, a stalno se priča da Hrvatska ne proizvodi dovoljno i da treba povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prema svemu sudeći, očito je da je u Hrvatsku uvezeno sve i svašta, i što se zna i što se ne zna, a što je zatrpalo silose - kaže Laslo i dodaje da se najzornije apsurdnost te situacije ovih dana može vidjeti na poljima. Vrijeme je idealno i za berbu kasnih usjeva i za sjetvu pšenice, a niti se bere, niti se sije. Laslo, kojeg smo kontaktirali telefonski, javio nam se, kako je rekao, s polja, na kojem osim njega nema žive duše, a što je prije u ovo doba godine bilo nezamislivo.

Jačanje regija uvjet je hrvatske konkurentnosti u Europskoj uniji. Jedan je to od zaključaka XII. hrvatskog foruma koji je održan u Zagrebu.

– Regionalna politika može funkcionirati samo ako dolazi iz samih regija i ako su njezine zadaće jasno odvojene od države – rekao je glavni govornik na forumu Franz Fischler, predsjednik Ekosocijalnog foruma Europa i savjetnik RH u pristupnim pregovorima s EU.

Ministar regionalnog razvoja Petar čobanković najavio je donošenje Strategije regionalnog razvoja koja bi se na Vladi trebala naći sredinom studenog, a Sabor bi je trebao prihvatiti do kraja godine. Cilj je strategije postići ravnomjeran razvoj svih regionalnih područja. Istaknuo je čobanković kako će ulaskom u EU Hrvatska u prvim godinama članstva kroz strukturne fondove imati na raspolaganju milijardu eura. 

Od 20. do 24. listopada u cijeloj se Europi, pa tako i u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, obilježava Europski tjedan šuma.

U Krapinsko-zagorskoj županiji obilježavanje Europskoga tjedna dogodilo se u Desiniću.

Učenici Osnovne škole Ðure Prejca predstavili su se brojnim ekoradionicama i vrhunskom izvedbom školskog orkestra pod ravnanjem Ivice Antunovića, a središnji dogaðaj bila je sadnja murve u dvorištu škole, koju su posadili dr. Ante Kutle, predsjednik Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša, Sonja Borovčak, krapinsko-zagorska županica, Ivan Ištok, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, Zvonko Škreblin, desinićki načelnik i Anica Karažija, ravnateljica desinićke škole.

Jubilarna 10. izložba dovela je rekordnih 56 izlagača starih sorata voća, od kojih je determinirano oko 46 različitih sorata. Ponovo se pokazala izuzetna raznolikost i bogatstvo genetskog materijala, kao i mješavina okusa, mirisa i boja.

Županijsku izložbu otvorio je, ispred pokrovitelja manifestacije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,  Željko Vincek, koji je istaknuo kako je Ministarstvo prepoznalo vrijednost ove akcije, te kako će i ubuduće slične projekte poticati i podržavati.

„Mi danas, kada su u pitanju voćnjaci, raspolažemo s ogromnim kapitalom i moja je inicijativa da od ove godine počnemo s organiziranim umatičenjem starih sorata voća“, predložio je krapinsko-zagorski dožupan Zorko Vidiček.