Tradicionalno početkom studenoga uz kolinje počinje u slavonskim kućanstvima i spravljanje nadaleko najpoznatije slavonske kulinarske delicije kulena ili kulina, kako ga još u istočnim dijelovima ove regije nazivaju. Za ovaj hrvatski i slavonski brand pažljivo se biraju najkvalitetniji dijelovi svinjskoga mesa, a potom po samo vlasniku poznatoj recepturi spravlja kulen koji će nakon višemjesečnoga zrenja Slavonci gostima, prijateljima i poznanicima ponuditi u vrijeme žetvenih radova iduće godine.
Nova sezona proizvodnje kulena bit će obilježena i prvim markicama izvornosti kojima će se okititi kuleni proizvoðača u Županji i Vinkovcima te Vjenceslava Hruške iz Bjeliševca nedaleko od Kutjeva. To znači da su ova tri proizvoðača ispunili najstrože kriterije. Meðu stotinjak kockica koje valja besprijekorno posložiti da bi kulen bio vrhunski proizvod i ona je da se kulen spravlja u razdoblju od početka studenoga do konca veljače.

U novije vrijeme veća konkurentnost i bolja cijena proizvoda može se postići ekološkim načinom proizvodnje. Upravo je to vrlo važno pri uzgoju ljekovitog bilja, a naročito ako je proizvodnja usmjerena za prehranu ljudi.

U ovom tekstu bit će iznesene samo najosnovnije informacije ekološkog uzgoja, dok se detaljnije informacije mogu pročitati u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/2001) i u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/2007).

Kako proizvodnja ljekovitog bilja koje se koristi za prehranu i/ili za liječenje, podliježe, osim općim pravilima, i posebnim pravilima, potrebno je detaljno proučiti Pravilnik i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika. Osim toga, u prilogu pravilnika nalazi se i popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, sredstava za zaštitu bilja te druga sredstva koja se rabe u ekološkoj proizvodnji.

U prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo hrane u vrijednosti 1,3 milijardi američkih dolara, a što je porast za 36 posto u odnosi na isto razdoblje lani. Imamo rastući uvoz, naspram polja Slavonije, Ravnih kotara i plodne doline Neretve, uz 219. 000 službeno registriranih nezaposlenih u zemlji, čime bi to mogli promijeniti, a uvoz smanjiti, poručio je Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarskog socijalnog vijeća na čijoj se današnjoj sjednici razmatralo stanje u poljoprivredi te nacrt konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Novom prijedlogu zakona kojim aktualna vlast nastoji Hrvatsku pretvoriti, u vrijeme sve veće potražnje za hranom, u državu sa samodostatnom poljoprivrednom, oštro se usprotivio sindikat iz više razloga.

U Hrvatskoj se ove godine procjenjuje urod od oko 38.000 tona maslina, odnosno 51.000 hektolitara maslinova ulja, s obzirom na to da se očekuje veći urod, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najbolji je urod, prema procjenama s terena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najlošiji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, posebno na otocima, gdje se očekuje urod manji i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu u Ministarstvu.
Naime, suša je najviše oštetila maslinike upravo na otocima, gdje kiše na nekim otocima nije bilo i više od tri mjeseca. Kiša koja je nakon tromjesečne suše pala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ponegdje više i od 50 litara po četvornome metru, dobro je došla poljoprivrednim kulturama, a posebno maslinama, za koje je bio posljednji trenutak da se spasi inače vrlo dobar urod.

Željko Mavrović, najveći proizvoðač ekohrane u Hrvatskoj, dobio je pet milijuna kuna kredita od Zagrebačke banke i taj će novac uložiti u pogon za proizvodnju mesa.

Riječ je o kreditu kojim će Eko-centar Mavrović kupiti farmu, klaonicu i pekarnicu. Mavrović namjerava u vlastitu pogonu proizvoditi suhomesnate slavonske specijalitete poput kulena, kulenove seke...

– Mene svi doživljavaju kao vegetarijanca, ali makrobiotička prehrana ne isključuje meso. Ponudit ćemo cijeli asortiman slavonskih suhomesnatih ekoproizvoda – rekao je Mavrović. Novim kreditom Zaba i Mavrović obilježili su petogodišnju suradnju u kojoj je realizirano 10 milijuna kuna kredita. Najavljeni su i novi zajednički projekti: otvaranje ekobanke sjemena i zoološki vrt s domaćim životinjama.