Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Meðimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvoðača iz donjeg Meðimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na tržištu.

– Proizvodnja se mlijeka više ne isplati. Jedino je rješenje da zaokružimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu – kažu u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem još ne žele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovršiti do ožujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kaže da bi i on najradije prodao sve životinje jer je cijena mlijeka preniska.

U Grubišnom Polju održan je 6.gospodarski sajam-Sajam sira, 15. i 16.studenog u školsko-sportskoj dvorani Srednje škole Grubišno polje. Organizatori sajma su grad Grubišno polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarsko-bilogorski sajam d.o.o. Suorganizatori Sajma sira su Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja , Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i mnogi drugi.

Ovaj sajam je zamišljen da pored proizvoðača sira okupi i izlagače sirarske opreme, proizvoðače stočarskih proizvoda i ostale privrednike i poduzetnike sa našeg područja. Gradonačelnik Grubišnog polja je naglasio da je privreda Grubišnog polja nakon rata bila uništena i da je trebalo pokrenuti gospodarstvo pa je gospodarski sajam jedan od načina da se digne posrnulo gospodarstvo. Sajam je otvorila potpredsjednica vlade Ðurða Adlešić i pohvalila organizatore na odličnoj organizaciji.

Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navoðenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika” Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru proðu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod.

Cijene rastu, ali Hrvati i dalje relativno dobro žive. Dio, iako manji, još dobro zaraðuje, neki posežu za karticama, a neki za povrćem iz vlastita vrta. Kako će biti za šest mjeseci kad bi, prema najavama stručnjaka, kriza trebala zahvatiti najšire slojeve, to u ovome trenutku nikoga previše ne zanima. Štednja još nije ni u primisli. Dapače, već se planira izdašnji božićni šoping, a o računu će razmišljati kad stigne. Već će se nekako snaći.

I dok iz razvijenih i bogatih zemlja u svijetu iz dana u dan stižu vijesti o masovnim otpuštanjima radnika, kako to da Hrvati uopće ne misle na budućnost? Kako je moguće da su Hrvati i dalje uljuljkani u lažan osjećaj sigurnosti?

– Kartica i kredita još uvijek ima koliko graðanima treba. Reklamira se život po principu “kupi danas, plati iduće godine” – kaže predsjednica SSSH Ana Knežević.

Ostvareni prirod pšenice u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 856.120 tona, što je za 5 posto više od prošlogodišnjega ostvarenog priroda, a prosječni prinos po hektaru iznosi je 5,36 tona, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom su obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela 563.193 tone pšenice, uz prosječan prirod od 5,16 tona po hektaru.

Na poljoprivrednim površinama poslovnih subjekata i njihovih dijelova postignut je pak za tonu veći prosječni prinos, od 6,17 tona po hektaru, a ukupno je proizvedeno 292.927 tona pšenice.