Adela Jareš iz Donjih Sreðana u općini Dežanovac najuzornija je seoska žena Bjelovarsko-bilogorske županije za ovu godinu - odlučeno je izboru  u moslavačkom selu Staroj Ploščici, odakle je prošlogodišnja pobjednica Verica Kobra.
Životopis pobjednice, ispunjen svekolikim njezinim aktivnostima, bio je toliko uvjerljiv da ju je žiri, kojemu je predsjedao bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav čačija, najuzornijom proglasio jednoglasno.

Kamo će s ovogodišnjim urodom kukuruza, soje i uljarica slavonski seljaci ne znaju. Naime, silosi i ambari još uvijek su puni neprodane pšenice kojoj se cijena kreće izmeðu 1,20 i 1,30 kuna po kilogramu. S 400.000 hektara očekuje se 2,5 milijuna tona kukuruza - dovoljno za domaće potrebe ali i za izvoz.
No zbog prošlogodišnjeg manjka kukuruza i visokih cijena seljaci su bili prisiljeni prodati stoku, pa se ove jeseni pitaju ne samo gdje će smjestiti kukuruz nego i tko će ga pojesti.
Kupaca će biti, ali po izuzetno niskoj cijeni, što će seljaku, baš kao i sa pšenicom, donijeti još veće poteškoće a pojedina obiteljska gospodarstva i tvrtke, čuje se ovih dana, mogli bi i bankrotirati.

Zahvaljujući poticajima države i županije, u proteklih desetak godina u Istri su obnovljeni zapušteni maslinici i zasaðene stotine tisuća sadnica maslina. Otvoren je i niz novih uljara, u kojima je poteklo djevičansko ulje, koje se po kvaliteti svrstalo u sam svjetski vrh.

U Balama kod Rovinja svečano je otvorena suvremena uljara u zgradi nekadašnjeg torča, koji je još prije pola stoljeća prestao cijediti ulje. Restaurirao ju je poduzetnik Emanuel Grubić i nabavio kompjutoriziranu opremu za proizvodnju ekstra djevičanskoga ulja. - U uljaru sam uložio dva milijuna kuna, a 40 posto vratit će mi država. Pomogla mi je i Županija istarska, kreditom.

U Konjščini četiri godine djeluje udruga poljoprivrednika Gruda. S prvobitnih 28 članova koliko ih je bilo na osnivačkoj skupštini, udruga se u prošle četiri godine znatno povećala i danas okuplja 121 poljoprivredno kućanstvo, od čega je osam članova udruge s rubnih područja susjednih općina.

Prema riječima predsjednika upravnog odbora I. Štabeka, udruga je osnovana kako bi se ostvarili poticaji manjih poljoprivrednih gospodarstava, koja su manja od tri hektara zemljišta, odnosno na kojima je manje od četiri krave.

Potpisnici su ugovora o desetogodišnjem najmu poljoprivrednog zemljišta s Trgostilom iz Donje Stubice  jednim od četiri nositelja poljoprivrednog poticaja u našoj županiji. Time ne samo članovi udruge nego i ostala zainteresirana kućanstva ostvaruju poticaj, a članovi udruge i popust od deset posto na kupnju repromaterijala, koji se odnosi na zaštitna sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji.
Financiraju se članarinama od 50 kuna po obitelji, ali i donacijama općine  10.000 kuna i županije  12.000 kuna.

Brod­sko-po­sav­ska žu­pa­ni­ja do sa­da je od kan­di­di­ra­na 43 ra­zvoj­na pro­gra­ma u vri­je­dno­sti od 140 mi­li­ju­na ku­na iz pret­pri­stu­pnih fon­do­va EU do­bi­la nešto više od 104 mi­li­ju­na ku­na za 27 pro­je­ka­ta ko­ji su ra­vno­mjer­no ra­spo­re­ðe­ni na po­dru­čju ci­je­le žu­pa­ni­je.

Time je, isti­ču u žu­pa­nij­skom Upra­vnom odje­lu za eu­rop­ske in­te­gra­ci­je (EI), Brod­sko-po­sav­ska žu­pa­ni­ja u sa­mom vr­hu po bro­ju pre­dlo­že­nih pro­je­ka­ta i po­vu­če­nih sred­sta­va.

Na podravskim poljima počelo je kombajniranje kukuruza, a i prvi otkup tržnih viškova u silose ðurðevačke Agro-natura i Sizima u Velikom Otoku, dok će Podravka početi s otkupom vjerojatno u ponedjeljak. Iako je zbog nedavnih kiša porasla vlaga u zrnu seljaci očito nemaju vremena čekati jer se bliži jesenska sjetva, a meteorolozi pak najavljuju i nove oborine. Svjesni su i da će im  to sniziti otkupne cijene, kojima ionako nisu zadovoljni.

Naime, Ðurðevčani su krenuli sa 75 lipa na bazi suhog zrna, dok Sizim još čeka za koliko će se odlučiti Podravka koja će ih, najavljeno je, priopćiti tek u petak. No, kako stvari stoje za vjerovati je da će se i ona prije prikloniti cijeni Ðurðevčana nego neki dan spominjanih 90 lipa što je rezultat, tvrde, stanja na europskom tržištu i činjenice da se kukuruz, primjerice, u  Maðarskoj plaća tek 65 lipa.

Kad su shvatili da bi im ovogodišnji urod grožða mogao ostati neubran, zaposlenici Dalmacijavina iz Splita ostavili su svoje tople urede i druga radna mjesta u splitskoj centrali, zasukali rukave, te se uputili na plantaže vinograda u drniškom kraju.
Nije bilo drugog izbora. Kao i svake godine, i ove jeseni oglasili smo potrebu za 150 sezonskih berača. Ostali smo nemalo iznenaðeni kad ih se javilo jedva 50-tak. Nismo mogli shvatiti da na burzi rada u Županiji ima više od 5,5 tisuća nezaposlenih, a da, zapravo, ne žele raditi. Ponudili smo im sasvim pristojne zarade - po kilogramu ubranog grožða 35 lipa.

Najveći profiter na hrani je država", tvrdi Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i tu svoju ocjenu potkrepljuje nizom financijskih pokazatelja.
Visina neto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koji je tijekom 2007. godine u državni proračun uplatila prehrambena industrija, iznosila je milijardu kuna, dok je temeljem naplate posebnih poreza obveznih kod proizvodnje pića u državnu blagajnu ušlo još 1,07 milijardi kuna, a od poreza na duhanske proizvode daljnjih 2,192 milijarde kuna. Vrijednost proizvoda, uvezenih prošle godine za potrebe prehrambene industrije, bila je iznad šest milijardi kuna za što je plaćena carina po prosječnoj stopi od 15 posto, odnosno državi je kroz taj kanal na račun sjelo još 900 milijuna kuna.

U kratkom roku od sredine lipnja, kada je Vlada usvojila novi, modificrani program kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, veliki broj poljoprivrednih proizvoðača krenuo je u obnovu voznog parka, posebice nabave novih traktora.

Uz novčanu potporu države, koja iz tog programa sufinacira više od deset različitih vrsta projekata, meðu ostalim i obnovu poljoprivredne mehanizacije, hrvatski farmeri masovno su krenuli u kupovinu novih traktora s obzirom na to da im država garantira povrat čak 40 posto novca.