Najave

Na hrani u Hrvatskoj najviše zaraðuje država jer je oporezuje sa 6,7 miijarda kuna

  • Ispis
Najveći profiter na hrani je država", tvrdi Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i tu svoju ocjenu potkrepljuje nizom financijskih pokazatelja.
Visina neto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koji je tijekom 2007. godine u državni proračun uplatila prehrambena industrija, iznosila je milijardu kuna, dok je temeljem naplate posebnih poreza obveznih kod proizvodnje pića u državnu blagajnu ušlo još 1,07 milijardi kuna, a od poreza na duhanske proizvode daljnjih 2,192 milijarde kuna. Vrijednost proizvoda, uvezenih prošle godine za potrebe prehrambene industrije, bila je iznad šest milijardi kuna za što je plaćena carina po prosječnoj stopi od 15 posto, odnosno državi je kroz taj kanal na račun sjelo još 900 milijuna kuna. Na asortiman prehrambene industrije, koji na ovdašnjem tržištu plasira domaća maloprodaja uz prosječnu maržu od dvadesetak posto, i trgovci su državi lani uplatili oko 1,2 milijarde kuna. Doda li se spomenutom nizu brojki i 216 milijuna kuna PDV-a, odnosno još 156 milijuna kuna carina koje su prošle godine u proračun uplatile poljoprivredne kompanije proizlazi da je država u 2007. kroz poreze i carine na prehrambenim proizvodima naplatila više od 6,7 milijardi kuna. Najkraće, u državni proračun slilo se 29,7 posto od vrijednosti ukupne prodaje koju je prehrambena industrija tijekom 2007. godine ostvarila na domaćem tržištu. Upravo stoga, opominje Bilić, "najveći manevarski prostor za značajnije i dugoročno održivo smanjivanje cijena ne nalazi se kod proizvoðača (mesa, preraðevina, kruha. itd.) nego kod države". Smanjivanjem primarno poreza na dodanu vrijednost, ali i posebnih poreza na promet pojedinih artikala iz okvira asortimana poljoprivredno-prehrambene industrije moguće je izravno utjecati na snižavanje cijena hrane u maloprodaji, što bi, naravno, imalo pozitivan učinak i na stopiranje inflacije. Niži PDV-a na hranu istodobno donosi dvostruku korist, pojeftinjuje košaricu potrošačima i jača konkurentnost prehrambene industrije. S jednim takvim konkretnim potezom Vlade prestaje i svaka potreba za intervencijama, kroz javne apele i/li medijske pritiske, kakvima je proteklih tjedana bio sklon premijer Ivo Sanader.

Argument s kojim u udruzi poslodavaca barataju dok postavljaju zahtjev za nižim PDV-om na hranu jeste 'preslikavanje' prakse koju primjenjuju ne samo mnoge zemlje u okruženju nego i većina članica EU, gdje PDV na hranu iznosi 50 posto od opće stope. Proizvodi hrvatske poljoprivredno-prehrambene industrije zbog veće stope PDV-a generalno su na samom startu skuplji 12-15 posto u odnosu na cjenike koje za isti asortiman izlistava konkurencija na tržištima u okruženju, upozorava Bilić. Prehrambena industrija, posebno njezine pojedine grane, sustavno je izložena i neopravdanom pritisku javnosti vezano za problem rasta cijena hrane, smatra Bilić te naglašava da rezultati poslovanja prehrambene industrije ne iskazuju dobit na čiji bi račun moglo ići značajnije smanjivanje cijena.

Poslovni.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish