Kako bi skupinu G8, koju čine najbogatije zemlje svijeta, dakle one najodgovornije za klimatske promjene, upozorili na hitnost djelovanja u ovom području, aktivisti Greenpeacea na istoku Turske, na području planine Ararat, počinju graditi repliku Noine arke. Tamo je naime, prema legendama pristala prava Noina arka. Koordinator projekta Gerwald Herz kae kako postoji veza izmeðu potopa koji se davno dogodio i klimatskih promjena danas.Danas se, kako kae Herz, susrećemo s mnogim problemima, a poplave se, posvuda na svijetu, dogaðaju češće nego prije. Otuda ideja da nam je potrebna nova arka za preivljavanje, dodaje Herz. Drveni okvir arke izraðen je u dolini Dogubeyazit, odakle se graða prebacuje na gradilište.
Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva u rutinskoj kontroli namirnica iz trgovina otkrila je genetički preinačene proizvode koji nisu bili deklarirani kao GM namirnice. Iz pouzdanih izvora doznajemo da je riječ o jednoj vrsti rie renomiranog svjetskog proizvoðača te o tijestu od rie koje je uvezeno s Tajvana. Ti su proizvodi pronaðeni u nekim trgovinama u Dubrovniku i već je jučer u Ministarstvu zdravstva počelo njihovo skidanje s polica trgovina te provjera prodaju li se spomenuta ria i tijesto i u drugim područjima Hrvatske.
članovi udruge Eko Kvarner sudjelovali su na 6. godišnjoj skupštini COMPSUD-a - organizacije parlamentarnih zastupnika iz 22 mediteranske i europske zemlje za promicanje odrivog razvoja i zaštite okoliša, odranoj na Krfu, a u Krfsku deklaraciju uvršen je zahtjev hrvatskih predstavnika da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morskim područjem. Skupština COMPSUD-a odrana je od 2. do 5. svibnja na Krfu, u Grčkoj, a na njoj je, osim predstavnika "Eko Kvarnera", sudjelovao i saborski zastupnik Tonči Tadić. Prihvaćeni prijedlog o proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem stavljen je u kontekst Jadransko-jonske inicijative (PSSA), navodi se u priopćenju.
Njemački ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel, krajem travnja je najavio da će Njemačka smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2020. godine što je dvostruko veći cilj od onoga koji je postavila Europska komisija za sve zemlje EU. Berlinska klimatska agenda 2020 poziva na «transformaciju industrijskog društva». Da bi se postigao cilj i emisije smanjile za 40 posto, dokument predviða osam mjera koje treba poduzeti. Modernizirati elektrane, učinkovitije korištenje energije za grijanje, povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnje električne energije za gotovo trećinu, smanjenje potrošnje struje za 11 posto, poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje potrošnje obnovljiive energije za grijanje, poboljšanje energetske učinkovitosti u prometu i smanjenje ispuštanja drugih stakleničkih plinova osim CO2, kao što je metan.
Ekološka poljoprivreda je iva poljoprivreda, to je suradnja s prirodom kojom se stvaraju uvjeti u kojima će biti moguće gospodarenje bez korištenja agrokemikalija. Ekološka poljoprivreda trend je u porastu jer predstavlja odrivi način gospodarenja prirodnim resursima, a pritom se proizvode namirnice koje ne sadre sastojke štetne za ljudsko zdravlje. Meðutim, prelazak na ekološko poljodjelstvo zahtijeva mnogo rada, truda pa je stoga svaki novi ekološki proizvoðač u Hrvatskoj više nego dobrodošao. Upravo su stoga Makronova i Društvo za unaprjeðenje kvalitete ivljenja organizirali predstavljanje hrvatskih ekoloških poljoprivrednika i izlobu njihovih proizvoda pod nazivom »Obilje plodova zemlje uzgojenih na ekološki način« u zagrebačkom centru Makronova.
Venture kapitalisti iz Silicijske doline već su deset godina u potrazi za idućim velikim otkrićem u sektoru visoke tehnologije. Mnogi meðu njima sada su se usmjerili na ekološke ciljeve - pronalazak tehnologije koja bi pomogla smanjiti globalno zatopljenje, piše novinska agencija Reuters. Iako bi komercijalni uspjeh prvih nekoliko godina mogao izostati, venture kapitalisti gotovinu ulau u solarnu energiju, gorive ćelije, energiju vjetra, biogoriva, nove vrste mikročipova, "inteligentne" energetske mree te druge inovativne oblike energije. "Najvrjedniji mozgovi u zemlji više ne rade na novim farmaceutskim otkrićima ili idućoj silicijskoj revoluciji. Usredotočeni su na energetiku", kae Vinod Khosla, jedan od najistaknutijih venture kapitalista u Silicijskoj dolini.
