Koje proizvode kupujemo? Obraćamo li pozornost na njihove sastojke? Kakav je utjecaj njihove proizvodnje na okoliš, a time na zdravlje ljudi i životinja? Praksa pokazuje da hrvatski potrošači ne drže previše do toga je li proizvod koji kupuju i koriste dobar za okoliš u kojem žive. Kada se prioriteti i razmišljanja promijene proizvodi koji nose znak zaštite okoliša ugledat će svjetlo dana, pa će i potražnja tvrtki za tim znakovima porasti. Cilj je tog znaka upozoriti potrošače na proizvode koji su od istih ili sličnih proizvoda bolji za okoliš. U Hrvatskoj samo 11 tvrtki ima pravo na svojih 17 proizvoda staviti znak zaštite okoliša Republike Hrvatske. U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, nadležnom za dodjelu znaka zaštite okoliša, saznajemo da broj proizvoda na koji se smije staviti znak varira tijekom godina od 15 do 20.

Nedavno je na nivou cijele Hrvatske pokrenut projekt koji ima za cilj omogućiti hrvatskim proizvoðačima hrane (većinom poljoprivrednim proizvoðačima) da što više svojih proizvoda prodaju na kućnom pragu tj. na području svoje županije, pojednostaviti im plasiranje proizvoda na tržište te time omogućiti da minimaliziraju svoje troškove. Naime, pokrenuta je prva hrvatska internet tražilica proizvoðača domaće hrane i njihovih proizvoda, nazvana FINOTEKA.com. Proizvoðače pozivamo da upišu svoje gospodarstvo ili obrt i proizvode koje proizvode u tražilicu FINOTEKA.com te si na taj način olakšaju plasiranje svojih proizvoda na tržište. Kompletna usluga je potpuno besplatna. Smisao tražilice je da kupac može odabrati proizvod koji ga zanima i u nekoliko trenutaka vidjeti gdje se najbliže njemu nalazi proizvoðač koji nudi taj proizvod.

VUKOVAR – Tvrtka “Bioenergana Vukovar d.o.o.” osnovana prije nekoliko mjeseci započet će početkom iduće godine izgradnju postrojenja bioenergane na slamu na lokaciji nekadašnje borovske toplane u vukovarskoj četvrti Borovo naselje. član Upravnog odbora tvrtke Zdravko Podvorec pojasnio je kako će energana, snage 12 MW, za proizvodnju električne energije kao sirovinu za izgaranje koristiti isključivo slamu od pšenice, ječma, zobi, raži, soje i uljane repice. “Vrijednost investicije je 40 milijuna eura, a novac smo osigurali u suradnji s austrijskim partnerom, projektantskom kućom SFC Umwelttechnik iz Salzburga, koja je izradila projekt prema uzoru na postojeća postrojenja diljem svijeta, od kojih su najpoznatija u Engleskoj, Danskoj i Španjolskoj. Godišnje će nam za rad trebati oko 100.000 tona slame, što planiramo osigurati od velikih dobavljača s područja Vukovarsko-srijemske županije”, naveo je Podvorec, dodajući kako su, ovisno o načinu transporta, spremni dobavljačima plaćati oko 28 eura po toni slame, uz potpisivanje ugovora o 10-godišnjoj suradnji.

Svjetski dan voda 22. ožujka proglašen je prije sedamnćst godina na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, s ciljem da se skrene pozornost cjelokupnoj javnosti na problem ograničenih vodnih resursa u svijetu.Taj problem postaje svakim danom sve veći izvor napetosti i žestoke konkurencije meðu narodima.

Hrvatska je zemlja koja je bogata vodom. Po obnovljivim zalihama je na trećem mjestu u Evropi i na tridesetom mjestu u svijetu. Vode se u Hrvatskoj dijele na površinske i podzemne.U površinske vode spadaju vodotoci( rijeke) i stajačice: jezera, lokve, bare, močvare, more.

Rijeke se u Hrvatskoj nalaze na području crnomorskog i jadranskog sliva.Ukupna površina slijevnih područja u Hrvatskoj iznosi 5 653 800 ha, a dužina glavnih vodotoka je 6620 kilometara.

čovjek je od početka industrijske revolucije drastično mijenjao prirodu kako bi sebi život što brže učinio sve boljim, ne mareći pritom za buduće moguće posljedice. Mnogi su gradovi danas tužna slika nezaposlenosti, siromaštva, beskućnika, smeća i zagaðenog zraka, stresa, brzine, porasta kriminala i konzumiranja alkohola i droga. Oni koji uistinu žele bolji život nalaze rješenja. »Prošlo ljeto proveo sam u dva njemačka ekosela graðenima po principu održivog razvoja. Mjesec dana educirao sam se kroz predavanja, praktičan rad i razne igre o dizajniranju takvih sela i načinu života u njima. Seminar je certificiran od Gaia University, a pohaðalo ga je 22 ljudi iz raznih zemalja svijeta«, kaže arhitekt Krunoslav Vojnić, koji ideje održivog razvoja kroz primjenu pasivne solarne arhitekture i prirodnih materijala u gradnji želi potaknuti i u Hrvatskoj.