Tek 350 poljoprivrednika, ekoloških proizvoðača

Ekološka poljoprivreda je živa poljoprivreda, to je suradnja s prirodom kojom se stvaraju uvjeti u kojima će biti moguće gospodarenje bez korištenja agrokemikalija. Ekološka poljoprivreda trend je u porastu jer predstavlja održivi način gospodarenja prirodnim resursima, a pritom se proizvode namirnice koje ne sadrže sastojke štetne za ljudsko zdravlje. Meðutim, prelazak na ekološko poljodjelstvo zahtijeva mnogo rada, truda pa je stoga svaki novi ekološki proizvoðač u Hrvatskoj više nego dobrodošao. Upravo su stoga Makronova i Društvo za unaprjeðenje kvalitete življenja organizirali predstavljanje hrvatskih ekoloških poljoprivrednika i izložbu njihovih proizvoda pod nazivom »Obilje plodova zemlje uzgojenih na ekološki način« u zagrebačkom centru Makronova.

»Samo zdrav čovjek stvara zdrave plodove svog rada«, narodna je poslovica koja je temeljna odrednica uzgoja svih ekoloških poljodjelaca. Ekološka poljoprivreda je živa poljoprivreda, to je suradnja s prirodom kojom se stvaraju uvjeti u kojima će bez korištenja agrokemikalija gospodarenje biti moguće. Zlatko Pejić, predsjednik Društva za unaprjeðenje kvalitete življenja predstavio je osnovne trendove rasta ekološke poljoprivrede u EU i Americi, te zaključio kako Hrvatska definitivno kasni, no da ima i brojne specifične kvalitete.

Naglasio je potrebu da se prvo zadovolji hrvatsko tržište kvalitetnim proizvodima, a tek onda da se okrenemo izvozu jer zemlje poput Njemačke, Italije i Nizozemske drže veći dio tržišta ekološki i organski uzgojenih proizvoda.

U Hrvatskoj je trenutačno u Upisnik ekoloških proizvoðača upisano 350 poljoprivrednika, a obradivih površina pod ekološkim uzgojem je 25.000 hektara. Od toga na žalost najmanji dio otpada na oranice s povrtnjacima - oko 3500 hektara, te voćnjake - oko 2500 hektara, a najviše je pašnjaka i livada, i to onih namijenjenih za pčelarstvo. Budući da se ukupne obradive površine u Hrvatskoj prostiru na 1,300.000 hektara - a za ulazak u EU je potrebno imati 10 posto udjela ekološkog poljoprivrednog zemljišta, što znači da bi kod nas trebalo biti 130.000 hektara ekološki obradivog zemljišta - Hrvatska se nalazi na samom dnu ekološke proizvodnje u Europi, s manje od 0,01 posto ekološkoga udjela u ukupnom poljoprivrednom zemljištu. Najtužnije je što bi mogla biti pri samom vrhu, jer ima potencijala.

»Prelazak s konvencionalne na eko-poljoprivredu nije lagan ni jednostavan. Treba uložiti mnogo rada, steći nova znanja, biti uvijek upoznat s novim metodama koje se koriste prilikom proizvodnje, komunicirati s ostalim domaćim i stranim proizvoðačima, što većina konvencionalnih poljoprivrednika teško prihvaća«, istaknuo je Ivan Miličević, voditelj savjetodavne službe udruge Biopa iz Osijeka. Rekao je kako je u početku vrlo važna edukacija lokalnih poljoprivrednika, što Biopa već 10 godina provodi u nekoliko županija, a da su državni poticaji važni u početku bavljenja ekološkom poljoprivredom jer je razdoblje uhodavanja teško.

»Prihod možete početi ostvarivati tek nakon tri godine u ratarstvu, a u voćarstvu nakon pet do osam godina«, rekao je Miličević.

Nataša Gajski Kovačić, Poduzetnistvo.org