Najave

Svjetski dan voda

plitviceSvjetski dan voda 22. ožujka proglašen je prije sedamnćst godina na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, s ciljem da se skrene pozornost cjelokupnoj javnosti na problem ograničenih vodnih resursa u svijetu.Taj problem postaje svakim danom sve veći izvor napetosti i žestoke konkurencije meðu narodima.

Hrvatska je zemlja koja je bogata vodom. Po obnovljivim zalihama je na trećem mjestu u Evropi i na tridesetom mjestu u svijetu. Vode se u Hrvatskoj dijele na površinske i podzemne.U površinske vode spadaju vodotoci( rijeke) i stajačice: jezera, lokve, bare, močvare, more.

Rijeke se u Hrvatskoj nalaze na području crnomorskog i jadranskog sliva.Ukupna površina slijevnih područja u Hrvatskoj iznosi 5 653 800 ha, a dužina glavnih vodotoka je 6620 kilometara.

Od jezera u Hrvatskoj najpoznatija su Crveno i Modro jezero kod Imotskoga, Plitvička jezera,Vransko jezero , te jezera na području Kopačkog rita.

Jadransko more predstavlja naš najveći vodni resurs u Hrvatskoj.Površina Jadrana iznosi 138595 km2, a volumen 34997 km3.Najplići je dio sredozemnog mora i u području sjevernog Jadrana prosječna dubina je 24-26 m.

Podzemne vode su smještene na vodonosnim područjima aluvijalnih naslaga, najčešće su blisko povezane s riječnim sustavima.Nejednoliko su raspodijeljene , ovisno o klimatskim uvjetima i geološkoj graði.Na područjima s dovoljno oborina podzemne vode su bogatije vodom i dobro se obnavljaju , a u sušnijim predjelima siromašnije su vodom i zalihe vode se teže obnavljaju.Smatra se da će u budućnosti podzemne vode biti važni izvori za opskrbu i ljudi i industrije.

Voda je svakako jedan od ograničavajućih čimbenika za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura. Nedostatak vode rezultira promjenama u mnogim fizikalno-kemijskim procesima u tlu i u biljci, što prvenstveno djeluje na smanjenje prinosa.Zbog toga je navodnjavanje preduvjet uspješnosti svake poljoprivredne proizvodnje.

Hrvatska, zahvaljujući svojem geografskom položaju, te osobinama svojega reljefa i klime, raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode, koja je preduvjet života, i to sa 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode, ili 9500 m3 po stanovniku, pa je u tom smislu u odnosu na druge zemlje bogata vodom.

No, zalihe čiste slatke vode nisu pošteðene onečišćivanja, prvenstveno putem otpadnih voda iz kućanstava, industrije i poljoprivrede, ali i nečistih oborinskih voda iz atmosfere.

Kada vidimo da se svjetske zalihe pitke vode ubrzano smanjuju, te da će problem vode uskoro postati glavno ekološko i gospodarsko pitanje, moramo učiniti sve kako bismo spasili trenutno ugrožena područja i spriječiti daljnja onečišćavanja naših vodenih resursa.


Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish