Na drugim Danima meda u Pazinu sudjeluje oko 30 pčelara iz Istre. Od oko 60 uzoraka, čak je pola osvojilo zlato. Najnagraðivaniji je bio bagremov med, koji pčelari žele zaštititi kao autohtoni proizvod.

Ranko Angelini iz Udruge pčelara "Lipa" iz Pazina rekao je da se pazi i na izgled ambalaže u kojoj se med prodaje, kako bi bio zanimljiviji i za svjetsko tržište. Uz degustacije nagraðivanog meda, na Danima meda održavaju se i stručna predavanja, a može se kupiti i pčelarska oprema.(www.hrt.hr)

VIŠNJICA – Na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge pčelara proizvoðača održanoj danas na Poljoprivrednom gospodarstvu «Ergela Višnjica» usvojen je Pčelarski kodeks. To je prva pčelarska udruga u Hrvatskoj koja na taj način želi odrediti etičke norme ponašanja u pčelarskoj proizvodnji u cilju ujednačene kvalitete meda i pčelinjih proizvoda. «Naši članovi imaju različite tehnologije pčelarenja, a mi se nadamo da će kodeks pomoći meðusobnom povjerenju te biti jamac kvalitete i prepoznatljiv razlog otkup naših proizvoda», rekao je predsjednik udruge Željko Vrbos. Hrvatska udruga pčelara proizvoðača osnovana je u listopadu prošle godine u Virovitici. čini je osamdeset članova, profesionalnih pčelara, iz osam županija koji imaju po 50 selećih ili 100 stacioniranih košnica i koji proizvode po 1000 kilograma meda.

25 savjetnika Ministarstva poljoprivrede angažirano je da pomognu seljacima, ali prošlo je samo pet projekata. Seljaci radije traže novac od Vladinih programa iako dobivaju manje nego od EU jer je hrvatska procedura lakša


ZAGREB - Svega pet posto raspoloživog novca iskorišteno je na prvom i dosad jedinom natječaju za sredstva pretpristupnog fonda Europske unije Sapard namijenjenog poljoprivrednicima. Od otprilike 245 milijuna kuna, odnosno 25 milijuna eura Europske Unije i oko 8 milijuna eura iz državnog budžeta, pet je prihvaćenih projekata dobilo nešto više od 12,57 milijuna kuna. Na prošlogodišnji natječaj Ministarstva poljoprivrede stigla je ukupno 51 prijava, od kojih je na kraju prihvaćeno tek njih pet: dvije za obiteljska gospodarstva i tri za tvrtke iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.

BJELOVAR – Istina je da lani nisam postigao referentan prinos, ali je potpuna laž da sam lažirao dvije primke kako bih dobio 110.000 kuna poticaja. Zanimljivo je da inspekcije nekoliko godina zaredom provjeravaju samo moje zemljište, a neke iz HDZ-a, poput Stjepana Fiolića koji dobiva 10 milijuna kuna poticaja, ostavljaju po strani. Znao sam da ću kao predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka biti izložen pritisku vlasti, ali nisam očekivao tako niske udarce.Ako netko krade poticaje, lopove treba tražiti u saborskim klupama i Ministarstvu poljoprivrede – uzvratio je jučer optužbe Mato Mlinarić.

POPOVAčA-Direktor tvrtke Sano, dr. Branimir Kampl iznio je na nedavnom sastanku s čelnicima Općine Popovača na čelu s načelnikom Općine Josipom Miškovićem želju tvrtke Sano da na podrucju Općine Popovača sagradi oglednu farmu na kojoj bi se koristile najmodernije tehnologije hranidbe i držanja muznih krava. -Na manjim poljoprivrednim površinama moguće je smanjenje troškova i moguća je proizvodnja jeftinijeg mlijeka, čime se dobiva jeftinija poljoprivredna proizvodnja, veća zarada i manje zagaðenje okoliša. Farma koju planiramo izgraditi imala bi prvenstveno edukacijsku ulogu sa mogućnošcu obrazovanja stočara i polaganjem majstorskog ispita iz uzgoja i držanja goveda, kao što je to slučaj i u zemljama Europske unije.

Klimatske prilike na kraju 2006. i na početku 2007. godine izuzetak su, ali nisu nešto takvo da bismo ih, kako to činimo, proglasili katastrofom. Klimatske prilike u kojima su se našli ozimi usjevi u Hrvatskoj gotovo su redovite u dijelu zapadne Europe koji oplakuje golfska struja. Strne žitarice vegetiraju rastu i razvijaju se gotovo cijelu zimu. Jedva skupe toliko niskih temperatura da jaroviziraju, da se kale kako bi prešle u generativnu fazu (dale rod).