Ove je godine prvi put većina seljaka zadovoljna i otkupnom cijenom pšenice od 1,05 kn/kg, koliko su im plaćali otkupljivači, i visinom poticaja za pšenicu od 2.250 kuna po hektaru (do lani su poticaji iznosili 1.600 kn/ha). Meðutim, kako se čini, i ove godine razloga za najveće zadovoljstvo imat će ponovno otkupljivači i trgovci jer cijena pšenice vrtoglavo raste i na svjetskim i na domaćim tržištima. Na francuskim je burzama, neslužbeno doznajemo, pšenica već dostigla cijenu od 1,45 kn/kg, na slovenskoj 1,36 kn/kg, maðarskim 1,30, u Srbiji je 1,15 kn/kg a na domaćem je tržištu već 1,29 kn/kg. Pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak ističe da je donesen zakon o skladišnici, umjesto trgovaca “ruke bi trljali” hrvatski seljaci, odnosno oni bi bili ti koji bi kalkulirali hoće li, kome i kada prodati uskladištenu pšenicu.

ZAGREB - Hrvatsku je ove godine pogodila suša slična onoj iz 2003., odnosno 2001. godine pa se vjerojatno mogu očekivati i jednake štete u voćarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu kao kada je suša poljoprivrednicima "uzela" gotovo 3,5 milijardi kuna. Pojedine županije već su proglasile elementarnu nepogodu, neke se tek spremaju to učiniti, a sa sušom se bore i brojne europske zemlje. Suša je već uništila žetvu u Europi i prva je posljedica rast cijena pšenice, a pojedini stručnjaci u Zapadnoj Europi upozoravaju da se zemlje moraju više prilagoðavati na sušne godine, jer im u protivnom prijete visoke cijene hrane. Katastrofičari meðu njima, koliko god to nevjerojatno zvučalo, spominju i glad. Povećanje cijena pšenice na svjetskim burzama već osjećaju i graðani Hrvatske i to preko najavljenog poskupljenja kruha, a sramežljivo se već spominju i veće cijene kukuruza. Hrvatska, izmeðu ostaloga, i zbog suše ima niske prosječne prinose povrtlarskih, ratarskih i voćarskih kultura. Posljedica je to, izmeðu ostaloga, činjenice da se od dva milijuna hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta navodnjava tek nešto više od devet tisuća hektara, odnosno 0,86 posto.

Prema prvim procjenama, štete na proljetnim poljoprivrednim kulturama uzrokovane visokim temperaturama trenutno iznose oko milijardu kuna. No, procjenjuje se kako će do kraja sušnog razdoblja štete vjerojatno biti još veće. Na jučerašnjoj sjednici Zapovjedništva zaštite i spašavanja županije Osječko-baranjske, Krešimir Bubalo, župan osječko-baranjski, izvjestio je kako su najteže stradali kukuruz, suncokret, šećerna repa i soja. Bubalo je takoðer rekao kako za sada neće biti proglašenja stanja elementarne nepogodne zbog štete na poljoprivrednim kulturama, jer se šteta povećava iz dana u dan. Naime, ukoliko bi se elementarna nepogoda proglasila sada, Županijsko povjerenstvo bi nakon obilaska terena u narednih 60 dana trebalo izraditi elaborate o konačnoj procjeni štete. Iz tog razloga, odluka je da se pričeka elementarnu nepogodnu proglasiti u rujnu kada će se moći popisati sve štete koje će do tada nastati. (Centar za poduzetništvo Osijek)

OSIJEK - Predsjednica Demokratskog centra (DC) Vesna Škare-Ožbolt pozvala je danas u Osijeku Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva da, zbog šteta od suše, proglasi elementarnu nepogodu za cijelu Hrvatsku, te ocijenila kako su to Ministarstvo i Vlada RH odgovorni za sadašnje stanje jer u protekle četiri godine nisu izgradili sustav navodnjavanja. Na konferenciji za novinare Škare-Ožbolt je kazala kako je DC još potkraj travnja prvi upozoravao na nadolazeću sušu i najave poskupljenja poljoprivrednih proizvoda na svjetskim burzama te pozvao resorno Ministarstvo da osnuje krizni stožer i napravi kratkoročni sustav navodnjavanja, pomoću vodenih pumpi, radi ublažavanja šteta od suše. Procjenjuje sa da bi štete od ovogodišnje suše mogle iznositi oko pola milijarde kuna, ali Ministarstvo ni do danas nije formiralo krizni stožer, niti je reagiralo na štete koje je suša prouzročila usjevima, pa stoga tražimo od Ministarstva da proglasi elementarnu nepogodu za cijelu državu, jer u suprotnom 70 posto poljoprivrednika neće dobiti poticaje, ustvrdila je Škare-Ožbolt.