ZAGREB - Hrvatsku je ove godine pogodila suša slična onoj iz 2003., odnosno 2001. godine pa se vjerojatno mogu očekivati i jednake štete u voćarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu kao kada je suša poljoprivrednicima "uzela" gotovo 3,5 milijardi kuna. Pojedine županije već su proglasile elementarnu nepogodu, neke se tek spremaju to učiniti, a sa sušom se bore i brojne europske zemlje. Suša je već uništila žetvu u Europi i prva je posljedica rast cijena pšenice, a pojedini stručnjaci u Zapadnoj Europi upozoravaju da se zemlje moraju više prilagoðavati na sušne godine, jer im u protivnom prijete visoke cijene hrane. Katastrofičari meðu njima, koliko god to nevjerojatno zvučalo, spominju i glad. Povećanje cijena pšenice na svjetskim burzama već osjećaju i graðani Hrvatske i to preko najavljenog poskupljenja kruha, a sramežljivo se već spominju i veće cijene kukuruza. Hrvatska, izmeðu ostaloga, i zbog suše ima niske prosječne prinose povrtlarskih, ratarskih i voćarskih kultura. Posljedica je to, izmeðu ostaloga, činjenice da se od dva milijuna hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta navodnjava tek nešto više od devet tisuća hektara, odnosno 0,86 posto.

Navodniti 30 posto površina

Takvu je situaciju obećala promijeniti vlada Ive Sanadera, najavljujući da će jedan od njezinih najvažnijih projekta biti projekt navodnjavanja, pa je 2005. godine usvojila nacionalni projekt navodnjavanja, prema kojem se u sustave za navodnjavanje do 2010. godine treba uložiti oko 318,5 milijuna eura, što je manje od gubitaka kojeg je u dvije godine prouzročila suša.
U Ministarstvu poljoprivrede procijenili su tada da s obzirom na količine vode i tlo Hrvatska bez problema može navodnjavati 30 posto svoga poljoprivrednog zemljišta, odnosno približno 600 tisuća hektara. Na pitanje dokle se došlo s projektom, dvije godine nakon što ga je Vlada usvojila, u Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju nam da se izraðuje projektna dokumentacija za gradnju sustava navodnjavanja na 47 lokacija u 14 županija, ali da se svaki dan povećava broj projekata, jer je sve veći interes korisnika, odnosno poljoprivrednika. Ti projekti obuhvaćaju navodnjavanje približno 50 tisuća hektara, a njihova gradnja bi, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, trebala početi već sljedeće godine. No, prije toga sve županije, njih 19 koje na tome rade, do kraja bi godine trebale donijeti planove za navodnjavanje na svome teritoriju, a u izradu tih planova trebale bi krenuti i Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija.

Osim što bi se na taj način trebali povećati prinosi u proizvodnji i umanjiti posljedice suše, u Ministarstvu očekuju i povećanje zapošljavanja. Napominju da svaki hektar navodnjavanja na otvorenom znači dva nova radna mjesta, a u staklenicima od tri do četiri. Kad bi se ipak po hektaru zemljišta koje se navodnjava zaposlila po dva čovjeka, to bi značilo da će se nakon završetka projekta na prvih 50 tisuća hektara do 2010. godine na poslovima navodnjavanja zaposliti sto tisuća ljudi.

Osječko-baranjska navodnjava tisuću hektara

Iako je Osječko-baranjska županija prva u Republici Hrvatskoj izradila master plan navodnjavanja, trenutačno se navodnjava jedva tisuću hektara poljoprivrednih površina. Prema podatcima iz Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo te župnije, do 2003. godine navodnjavalo se tek 300-tinjak hektara, dok su u posljednje tri godine putem sustava sufinanciranja kapitalnih ulaganja potpomognuti vlasnici obiteljskih gospodarstava koji su sustav navodnjavanja sagradili na površini od 560 hektara. Tako se za Osječko-baranjsku županiju, uključujući postojeće podatke spomenutoga ureda i eventualne poljoprivredne proizvoðače koji su samostalno financirali svoje sustave navodnjavanja, može govoriti o zanemarivo malom postotku površina na kojima se ovogodišnje katastrofične posljedice suše (od 30 do 70 posto štete) neće odraziti. Osječko-baranjska županija, naime, ima točno 277.849 hektara obradivih površina, što znači da je navodnjavano samo 3,5 posto tih površina.
No, stvari bi se trebale poboljšati, budući da se u okvir Nacionalnog plana navodnjavanja kojega provodi Vlada i Ministarstvo poljoprivrede aktivno uključuje Županija sa svojim sustavima sufinanciranja kapitalnih ulaganja u sustave navodnjavanja. Već je spomenutih 560 hektara dio ostvarenja toga plana, a ove će se godine u tu svrhu iz županijskog proračuna izdvojiti osiguranih i predviðenih pola milijuna kuna.
Vodstvo Osječko-baranjske županije smatra kako bi do 2015. godine u toj županiji trebalo navodnjavati 15 tisuća hektara poljoprivrednih površina.

Ulaganja - 600 milijuna eura

Do 2020. godine u sustave navodnjavanja trebalo bi se uložiti oko 591,5 milijuna eura, a 67 posto tih sredstava osigurat će država. Ona financira gradnju vodozahvata i distribucijske mreže, dok u sustav za navodnjavanje ulaže krajnji korisnik, odnosno poljoprivrednik. U projektu još sudjeluju i regionalna i lokalna uprava, a Vlada se nada i novcu iz pretpristupnih fondova EU-a.

Navodnjavanje će zaposliti više od pet tisuća osoba

Kako je naglasila pomoćnica pročelnika Ureda za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Silva Wendling, sredstava još ima u visini oko 150.000 kuna koja čekaju zahtjeve poduzeća i obiteljskih gospodarstava da ih povuku. Takoðer, nacinalni plan za navodnjavanje, a potpomognut jedinicama lokalne i regionalne samouprave, tijekom sljedećih će se godina drastično odraziti na područje te županije. U planu je gradnja sedam velikih sustava za navodnjavanje: Koška Lila, Poljoprivredni institut Osijek, Puškaš, Topolik, Mirkovac, Dalj, Karašica i Budimci-Krndija. Kako je pojasnila Wendling, projektna dokumentacija u potpunosti je gotova i projekti se nalaze u fazi ishodovanja lokacijskih i graðevinskih dozvola, a kada budu zaživjeli u praksi, navodnjavanjem će biti pokriveno još 3.660 hektara obradivih površina, čime će se, s obzirom na učinke od protekle dvije godine, površine pod sustavom za navodnjavanje povećati za sedam puta! Kada se izračuna i doprinos u zapošljavanju, to bi trebalo značiti da će samo gradnja sustava za navodnjavanje povećati broj zaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji za kratko vrijeme za čak više od pet tisuća osoba!