Najave

Zauvijek odzvonilo jeftinoj pšenici

  • Ispis
Ove je godine prvi put većina seljaka zadovoljna i otkupnom cijenom pšenice od 1,05 kn/kg, koliko su im plaćali otkupljivači, i visinom poticaja za pšenicu od 2.250 kuna po hektaru (do lani su poticaji iznosili 1.600 kn/ha). Meðutim, kako se čini, i ove godine razloga za najveće zadovoljstvo imat će ponovno otkupljivači i trgovci jer cijena pšenice vrtoglavo raste i na svjetskim i na domaćim tržištima. Na francuskim je burzama, neslužbeno doznajemo, pšenica već dostigla cijenu od 1,45 kn/kg, na slovenskoj 1,36 kn/kg, maðarskim 1,30, u Srbiji je 1,15 kn/kg a na domaćem je tržištu već 1,29 kn/kg. Pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak ističe da je donesen zakon o skladišnici, umjesto trgovaca “ruke bi trljali” hrvatski seljaci, odnosno oni bi bili ti koji bi kalkulirali hoće li, kome i kada prodati uskladištenu pšenicu.
- Seljaci su i ove godine bili prisiljeni prihvatiti cijenu koju su im nudili otkupljivači. Da postoji zakon o skladišnici, seljak bi pšenicu predao u silos, dobio tvz. skladišnicu, dokument na temelju kojeg bi u banci mogao podići kredit, izmiriti obveze prema organizatorima proizvodnje, platiti skladištenje, zasnivanje nove proizvodnje, a pšenicu prodati kad je najveća cijena i - zaraditi, kaže Kraljičak.

Manjak pšenice - rast cijena
Prema prvim procjenama (podaci još nisu kompletirani), zbog suše i specifičnih klimatskih prilika koji su pratili cijelu vegetaciju pšenice u Hrvatskoj, te naše najveće krušarice neće biti, kako se smatralo, viška, nego oko 600.000 tona, što je taman toliko da pokrije domaće potrebe. Smatra se da je polovina ukupne proizvodnje pšenice u rukama Agrokora, 150.000 tona u silosima osječkog Žita, a ostatak kod pojedinih sitnijih trgovaca. Neslužbeno doznajemo da se pšenica već polako izvozi, a da potražnja za pšenicom po selima ne jenjava. Naime, kako ističe Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, po selima se sada pojavljuju predstavnici nekih nepoznatih tvrtki koji seljacima po 1,10 kn/kg nude otkup svakog kilograma pšenice.
- Meðutim, pšenice po selima više nema, gotovo su je svi prodali, a i da je ima, teško da bi nekome prodali pšenicu bez ikakvih garancija. Pšenice zbog suše nema ni u zemljama našeg okruženja, Maðarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, ali ni u svijetu, gdje su neke žetve prepolovljene - kaže Grivičić, te dodaje da je sve očitije kako u svijetu vladaju neki novi trendovi koji neće zaobići ni nas, te da ćemo uskoro morati zaboraviti na jeftinu hranu. Grivičić naglašava kako se, slično s pšenicom, može očekivati i s kukuruzom, čiji će urodi biti prepolovljeni, a potražnja za njim već sada raste. Naime, trgovci već sada obilaze seljake i za kukuruz koji je još zelen na polju nude od 1,10 do 1,20 kn/kg (lani je cijena kukuruza na polju bila 0,90 kn/kg).

Bioetanol “troši” pšenicu

Što se to zapravo dogaða s pšenicom i kukuruzom, dvjema najvažnijim ratarskim kulturama, od čije je sjetve na veće površine Ministarstvo poljoprivrede uporno pokušavalo odgovoriti seljake, za kojima u svijetu vlada velika potražnja, a cijena enormno raste?
Marko Vučemilović-Šimunović, dipl. ing., direktor tvrtke Novi agrar d.o.o., napominje kako osobno smatra da su pšenica i kukuruz u posljednje dvije godine na važnosti dobili zbog nekoliko razloga.
- Potražnja za pšenicom i kukuruzom u svijetu raste zbog novih trendova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora gdje su osnovne sirovine žitarice. Potrošnja žitarica je u porastu i zbog promjena prehrambenih navika stanovnika na Dalekom istoku, a istovremeno s povećanom potražnjom zbog specifičnih klimatskih prilika prinosi tih kultura su manji, zbog čega i cijena raste - kaže Vučemilović - Šimunović.

I prema podacima TISUP-a, upotreba žitarica u proizvodnji bioetanola u svijetu u stalnom je porastu. Procjena je da će u marketinškoj godini 2007./8. upotreba žitarica u industrijske svrhe u svijetu narasti za 23 posto, na ukupno 229 milijuna tona, a iskoristit će se najviše za proizvodnju etanola, gotovo 50 posto više nego prošle sezone.

- U 2006. godini najveći proizvoðač etanola bile su SAD, gdje se grade tvornice za proizvodnju tog proizvoda, ukupnog kapaciteta od oko 50 bilijuna litara i potrošnju kukuruza od 86 milijuna tona. Za Kinu se procjenjuje da će u proizvodnji etanola iskoristiti oko 9 milijuna tona kukuruza. Industrija etanola u EU, za koju se koriste raznolike sirovine, za sada proizvodi oko 1,6 bilijuna litara etanola, no očekuje se daljnji rast - prenosi TISUP od International Grains Councila.

U svijetu se, inače, u ovoj godini očekuje urod pšenice od oko 610 milijuna tona i da će zalihe na kraju 2007./08. biti najniže od 1980./81. te se procjenjuju na 112 milijuna tona.

Sve manje pšenice
- Procjenjuje se da će urod pšenice u Europi biti niži, primarno zbog sušnog proljeća. Sušom je osobito pogoðena Ukrajina, odnosno proizvoðačka regija na jugu te države. Slična je situacija i u Rusiji, gdje su kiše u svibnju, doduše, donekle ipak koristile usjevima. Urod pšenice u Kanadi procjenjuje se u 2007./8. na 24,5 milijuna tona, što je za 3 milijuna tona manje u usporedbi s prošlom godinom, dok nasuprot tomu, urod pšenice u SAD-u ove bi godine trebao biti najveći od 2003./4. godine zbog povećanja prinosa. Površina koja će se požnjeti u SAD-u procjenjuje se na 15,1 milijun hektara, što je za 20 posto više od površina u 2006. godini. Dobro stanje usjeva u kombinaciji s relativno suhom jeseni i blagom zimom tijekom koje je vlažnost tla bila vrlo dobra moglo je rezultirati iznadprosječnim rezultatima, no mraz i niske temperature na početku travnja ove godine ipak su nanijele odreðene štete, podaci su TISUP-a. Dodaje se da se u EU, unatoč povećanju sjetvene površine od dva posto na ukupno 25,5 milijuna hektara, urod pšenice ove godine procjenjuje tek prosječnih 127 milijuna tona (2006. godine 125 milijuna tona). - Vrlo sušno vrijeme u travnju u srednjoj Europi i dugotrajne suše u najvažnijim proizvoðačkim regijama u Rumunjskoj i Bugarskoj utjecale su na smanjenje izgleda za dobrim prinosom, a vlada velika zabrinutost i glede kvalitete pšenice u Francuskoj, ali i u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, gdje su padale značajnije količine oborina, navodi TISUP.

(Autor: Zdenka Rupčić)

Žitarice prestaju biti jeftina roba

Na kretanje europskih cijena, uz situaciju na svjetskom tržištu, velik su utjecaj posljednjih tjedana imale i vremenske neprilike, točnije kiše, zbog kojih je i rasla zabrinutost za kvalitetu novog roda pšenice u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, ističu u TISUP-u. Na svjetskim robnim burzama cijena pšenice bilježi rast još od svibnja i lipnja te žitarice prestaju biti jeftina roba. - Tako su cijene pšenice koje se ugovaraju za isporuku kasnije tijekom ove godine više nego prošlih sezona. činjenica je da stanje svjetskih zaliha, vremenske prilike te prognoze nižeg ovogodišnjeg uroda žitarica u svijetu čine sveukupnu situaciju na meðunarodnom tržištu sve nepredvidljivijom. Nesigurnost na tržištu raste, a što je stupanj nesigurnosti veći, to su veći i izgledi da će cijene porasti, navode u TISUP-u.

Povećana potražnja za američkom pšenicom

Potražnja za američkom pšenicom bilježi snažan rast usprkos tome što su njezine cijene dosegle najvišu razinu u proteklih 11 godina zbog napregnute ponude u svijetu i strahovanja da će vremenske nepogode smanjiti njezinu kvalitetu i prinose u Europi, ističu stručnjaci i trgovci. Takva je situacija na tržište privukla krajnje potrošače, koji se agresivno nastoje pokriti za slučaj da problemi u Europi nastave eskalirati, konstatirao je Shawn McCambridge iz Prudential Financiala. Prošlog su tjedna prihodi od prodaje pšenice u SAD-u dosegnuli najvišu razinu u proteklih nekoliko godina jer su neki redoviti kupci kupovali više nego što je uobičajeno, strahujući od nastavka trenda rasta cijena, tumače analitičari. Istodobno su zbog nedostatne ponude na uobičajenim tržištima američku pšenicu kupovali i novi te klijenti koji su to dosad rijetko činili, dodaju analitičari. Tako je američko ministarstvo poljoprivrede objavilo da je prošlog tjedna za potrebe izvoza prodano 2,08 milijuna tona američke pšenice, što je osjetno više od prognoziranih 950 tisuća do 1,1 milijuna tona. Od spomenute je količine 428.200 tona prodano Egiptu, 135.800 tona Italiji i 106.000 tona Bangladešu, koji nije kupovao američku pšenicu još od 1999. godine. Ministarstvo je takoðer izvijestilo o visokim prihodima od izvoza pšenice na nepoznate destinacije, naznačujući da su manje količine pšenice prodane kupcima koji zbog nestašice na uobičajenim tržištima nastoje na druge načine pokriti trenutnu potražnju.

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish