Zagrebačka banka i Eko centar Mavrović obilježili su prošli vikend nastavak suradnje na projektu ekološke poljoprivrede obilaskom pokusnog eko-istraživačkog vrta na visokoj stelji u Eko centru Mavrović. Najveći proizvoðač ekoloških proizvoda u Hrvatskoj Željko Mavrović kaže da ekološka poljoprivreda nije prilika za brzu zaradu, ali može biti poslovni izazov u koji se vrijedi upustiti.  Dodao je da na 400 hektara u požeškoj Zlatnoj dolini proizvodi 15 vrsta žitarica, kompost i brašno za kruh, pecivo i bio kolače koje za njega proizvode zagrebačke pekarne Klara. »Ekološka poljoprivreda ima svoje zakonitosti i regule i tu nema preskakanja prirodnih procesa, a certifikati do kojih se teško dolazi dobivaju se za primjenu tih zakonitosti u proizvodnji namirnica«, napominje Mavrović.

OSIJEK - HPB Agro trebala bi biti banka za razvoj Slavonije i Baranje, prvi korak u tom razvoju. Ona bi trebala prepoznati vrijednosti pojedinih ljudi, koji su potencijal razvoja odreðenog sela, odnosno kraja, po njihovoj sposobnosti u proizvodnji, a ne po hipoteci... Govori tako Većeslav Rački, “vizionar i začetnik” ideje o osnivanju Agrobanke u Slavoniji, koja bi se već u subotu - za kada je u Osijeku najavljeno otvorenje podružnice HPB Agrobanke - trebala početi realizirati. Rački kaže kako je prvi cilj njegove zamisli već postignut, jer se u gradu na Dravi “konačno otvara nacionalna banka koja mora podržati gospodarski razvoj u poljoprivredi”, posebice malog poduzetništva;

DONJA STUBICA - Sa željom da spriječi izumiranje starih sorata voća, prije osam godina donjostubička Turistička zajednica pokrenula je projekt Zagorje trnac starih sorata voća. Prije šest godina postavljena je i izložba koja nosi isti naziv, a koja je pokazala da starinskih sorti voća u zagorskim trancima ipak još ima. Takoðer je potaknula mnoge da se vrate sadnji i uzgoju starih sorata voća te spravljanju preraðevina od njih. Jučerašnja šesta izložba Zagorje trnac starih sorata voća, održana u dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici, okupila je 25 izlagača.

Državni zavod za statistiku s podacima o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda za kolovoz 2007. djelomice opovrgava upozorenja farmera da je suša prepolovila ovogodišnji urod. Otkup, obavljen kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, za ovaj kolovoz vrijedio je 189,74 milijuna, a za prošlogodišnji 180,89 milijuna kuna. Pravne su osobe u kolovozu 2007. prodale vlastitih poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 359,53 milijuna, a lanjskog kolovoza 315,82 milijuna kuna. Zavod ne iznosi težinu otkupljenih prinosa već samo financijsku vrijednost što je nedostatak za konačnu ocjenu. Ilustracija trendova iskazana je informacijom da su pravne osobe primjerice lani prodale žitarica u vrijednosti 45,9 milijuna, a ove godine 43,4 milijuna kuna, dok su obiteljska gospodarstva prošle godine na prodaji žitarica zaradila 35,1 milijun, a ove godine samo 17,6 milijuna kuna.

STANKOVCI – Stankovačka poljoprivreda u sljedećih godinu dana mogla bi doživjeti bum nakon realizacije najnovijeg projekta stankovačke općine u oživljavanju ovog područja posebne državne skrbi. Otpadnim vodama u Stankovcima planiraju natapati u prvoj fazi najmanje stotinjak hektara Velinskog polja. Na taj će se način omogućiti brojnim, dijelom i posustalim, stankovačkim poljoprivrednicima da umjesto jedne, a nerijetko i nijedne, imaju i čak nekoliko berbi na godinu!

Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kolovozu ove godine u Hrvatskoj je iznosio 549,28 milijuna kuna, što je 10,6 posto više nego li u kolovozu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na rast ukupnog otkupa i prodaje utjecao je rast prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba i njihovih dijelova i to za 13,8 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. U kolovozu ove godine prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba iznosila je 359,5 milijuna kuna, što je udio od 65,5 posto u ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda.  Otkup pak od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosio je 189,7 milijuna kuna, što je 4,9 posto veća vrijednost nego li u kolovozu prošle godine.

Mliječna industrija Dukat postala je većinski vlasnik mljekare Inmer iz Gradačca, jedne od najznačajnijih mljekara za proizvodnju i preradu mlijeka u Bosni i Hercegovini, objavili su iz Dukata. Na ugovore potpisane 1. lipnja ove godine izmeðu Dukata i prijašnjeg većinskog vlasnika Inmera, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dalo je suglasnost 26. srpnja, te je u tijeku završetak transakcije formalnim upisom 75,5 posto vlasništva Dukata nad mljekarom Inmer. Ovom akvizicijom u sastav Dukata, uz tri proizvodna pogona u Zagrebu, Bjelovaru i Somboru ulazi i četvrti proizvodni pogon - mljekara Inmer iz Gradačca.

Investiranje u regiju, u Distrikt Brčko vrijedno iznad 70 milijuna eura, projekti vezani uz iseljenje starih pogona Vindije iz gradske u poslovnu zonu plus ulaganje u modernizaciju proizvodnje i posebno uzavrela situacija na terenu gdje dio konkurencije ne štedi trud i sredstva u preotimanju kooperanata, tek su neki od aktualnih povoda razgovora s Dragutinom Drkom, glavnim direktorom i vlasnikom varaždinske Vindije.

Situacija s kukuruzom i njegovom cijenom u Baranji nikada nije bila kompliciranija. Na slobodnom tržištu gotovo da ga i nema, a oni sretnici koji ga pronaðu, za kilogram moraju izdvojiti 1,40 kuna, što je 50 posto više nego prošle godine ili čak četiri puta više u odnosu na 2005. godinu. Berba je, više-manje, pri kraju, a seljaci već zbrajaju štete. Većina upitanih tvrdi kako od zarade neće biti ništa, a oni čije su poljoprivredne površina na višim terenima ili na bivšim repištima tvrde kako su štete veće od 50 posto. Elementarna nepogoda, dakle, učinila je svoje, u što se tijekom kolovoza, obilazeći usjeve, osobno uvjerio i ministar Petar čobanković. Tada se "branio" tvrdnjom kako se zbog slabijeg prinosa umjetno stvara klima koja bi trebala izazvati poskupljenja mesa i mesnih preraðevina, koja je nazvao - korekcijom cijena. Napomenuo je kako su sve manji redovi hrvatskih državljana koji po namirnice odlaze u susjedne države, najviše u Maðarsku, zaboravljajući pritom kako "shopping ture" kod sjevernih susjeda ne poznaju kupovinu mesa, jer je takvo što zakonom zabranjeno.