Najave

Nema brze zarade, ali se isplati

  • Ispis
mavrovicvelikaZagrebačka banka i Eko centar Mavrović obilježili su prošli vikend nastavak suradnje na projektu ekološke poljoprivrede obilaskom pokusnog eko-istraživačkog vrta na visokoj stelji u Eko centru Mavrović. Najveći proizvoðač ekoloških proizvoda u Hrvatskoj Željko Mavrović kaže da ekološka poljoprivreda nije prilika za brzu zaradu, ali može biti poslovni izazov u koji se vrijedi upustiti.  Dodao je da na 400 hektara u požeškoj Zlatnoj dolini proizvodi 15 vrsta žitarica, kompost i brašno za kruh, pecivo i bio kolače koje za njega proizvode zagrebačke pekarne Klara. »Ekološka poljoprivreda ima svoje zakonitosti i regule i tu nema preskakanja prirodnih procesa, a certifikati do kojih se teško dolazi dobivaju se za primjenu tih zakonitosti u proizvodnji namirnica«, napominje Mavrović.

Mavrović drži da mali broj eko poljoprivrednika u Hrvatskoj, a kojih je manje od 400, ne može povećati država svojim poticajima koji iznose 3000 kuna po hektaru.

Sami proizvoðači, kaže Mavrović, moraju izabrati put u ekološku poljoprivredu, iako su prinosi pojedinih kultura u ekološkom uzgoju, bez umjetnih gnojiva, manji nego u konvencionalnoj poljoprivredi.

»Ekološka poljoprivreda nije povratak na tradicionalno selo, koje više ne postoji, već spoj znanosti i tradicije od čega se, uz puno rada, može napraviti dobar posao«, kaže Mavrović.
Eko centar Mavrović drži izmeðu 10 i 15 posto domaćeg tržišta kruhom i pecivom s eko proizvodima. Samo ove godine Eko centar u požeškoj Sloboštini posjetilo je blizu 3000 posjetitelja. Pritom ga je financijski podržala Zagrebačka banka s više od 500.000 kuna kako bi nastavila doprinositi edukaciji.

Voditeljica Eko centra Hela Liverić kaže da posjetitelji u Eko centru mogu vidjeti prvi banku sjemenja i biljnih ekoloških preparata, koji su važni za očuvanje autohtonih domaćih sorti.
Inače, na ekološkom imanju »Mavrović« radi 20-ak zaposlenih te više sezonaca u vrijeme većih poljoprivrednih radova. Poljoprivredne mehanizacije takoðer ne manjka, jer ni ekološka poljoprivreda ne može bez nje.

Uzgajivač bundeva Mladen Katić kazao je na prezentaciji o uzgoju bundeva, koje imaju puno više poklonika u inozemstvu nego u Hrvatskoj, da bundeve jako dobro podnosi promjenjive klimatske uvjete.

U Njemačkoj, gdje se održava najveći svjetski sajam bundeva, grad veličine Požege pojede više bundeva nego cijela Hrvatska zajedno.
www.vjesnik.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish