Najave

Zadnje Vijesti

Cijena žitarica na godišnjoj razini povećana 98,3 posto

klas-psenice
Na mjesečnoj razini cijene su žitarica u siječnju povećane za 24,8 posto
. Statistički podaci o kretanju proizvoðačkih cijena poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i u siječnju pokazuju kod niza proizvoda visoke stope rasta na godišnjoj razini.  Tako su cijene žitarica u siječnju u odnosu na prethodni mjesec povećane 24,8 posto, dok su u odnosu na siječanj 2007. za čak 98,3 posto više, pokazuju podaci o cijenama proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvoðačima po grupama proizvoda koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Po statističkim podacima za siječanj ove godine prosječna cijena pri proizvoðačima za merkantilnu pšenicu iznosila je 1.729,56 kune po toni, pri čemu je prosječna cijena iz otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 1.727,54 kune po toni, a iz prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba 1.729,81 kunu po toni.

Opširnije...

 

Josip Friščić: Veći europejac od onih kojima su puna usta EU

friscic-osoba-tjednaSumnju u Friščićev euroskepticizam sad su se obistinile. Tko god da ga je percipirao kao antieuropejca, previše je pojednostavnio stvari. Friščić nije tako jednostavan da bi ga se bez ostatka moglo svrstati u ladicu s naljepnicom 'anti’. Njegovo ponašanje tijekom kratkotrajne krize oko suspenzije ZERP-a za članice EU u neku je ruku europskije nego onih kojima je proeuropska orijentacija zaštitni politički znak.  Friščić je rekao da neće dići ruku za suspenziju ZERP-a i u tome je ostao dosljedan. U SDP-u, a u konačnici i HNS-u, rekli su da će podržati suspenziju ZERP-a jer im je važnija Europska unija. Na kraju nisu digli ruku za suspenziju ZERP-a, jer im je od Europske unije bilo važnije nešto drugo: zaigrati na kartu mogućeg raskola u vladajućoj koaliciji.

Opširnije...

Otvorena prva prodavaonica proizvoda hrvatskog sela

damirkovacicZAGREB - Udruga proizvoðača »Proizvodi hrvatskog sela« otvorila je danas u zagrebačkoj Vlaškoj ulici svoju prvu prodavaonicu tradicijskih specijaliteta poput mesnih delicija, domaćih sireva, meda i pčelinjih proizvoda, vina, voćne rakije, tradicijskih suvenira itd.
Opremanje i pokretanje prodavaonice, kako je istaknuo Damir Kovačić sa Agronomskog fakulteta, financijski su potpomogle Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska i Krapinsko-zagorska županija i to svaka sa po 100 tisuća kuna. Prodavaonica bi, kazao je, trebala pomoći poljoprivrednicima da lakše i uspješnije plasiraju svoje proizvode na tržište. Kovačić je istaknuo i kako se otvaranjem trgovine želi vidjeti kako ona može opstati u tržišnim uvjetima, budući nudi proizvode koji su cjenovno skuplji od onih u supermarketima. Tako je primjerice cijena suhomesnatih proizvoda viša za 15 do 20 posto od onih u supermarketima. Otvaranju prodavaonice nazočio je i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić koji je istaknuo kako je njeno otvaranje iskorak u kojem »selo dolazi u grad« i to s onim najboljim što ima. Udruga proizvoðača »Proizvodi hrvatskog sela« okuplja 30-tak članova.

PDV na kruh mogao bi skočiti na 5 posto

kruh-311-45678Hoće li Hrvatska napustiti nultu stopu poreza i prije ulaska u EU ili će u pregovorima nastojati izboriti prijelazni rok od pet ili šest godina? Odluka će, kako se doznaje iz Banskih dvora, biti donesena ovih dana, kad će se konačno utvrditi hrvatska pregovaračka stajališta za poglavlje 16. pravne stečevine EU, koje regulira poreze.  Iako za pregovore o tom poglavlju nije bilo posebnih uvjeta, vladajućima nije odgovaralo otvarati tu temu prije izbora, no sada je više neće odgaðati. Nulta stopa primjenjuje se na kruh, mlijeko, knjige, odreðene lijekove, medicinska pomagala, znanstvene časopise i javno prikazivanje filmova. U poreznom sustavu EU nema mjesta za nultu stopu i najniža je stopa poreza na dodanu vrijednost 5 posto.

Opširnije...

Zbog lanjske suše sužen izbor hibrida kukuruza

kukuruzklipoviUoči predstojeće sjetve kukuruza, za koju kod poljoprivrednih proizvoðača ove godine vlada izuzetno velik interes, sjemenarske su kuće pripremile dovoljne količine sjemena. Hrvatskom je tržištu, naime, ponuðeno 10.000 tona sjemena, što je i više nego dovoljno za 350.000 ha, na koliko se sjetva te kulture ovog proljeća očekuje, meðutim, problem je što je ove godine poljoprivrednim proizvoðačima izbor hibrida vrlo sužen jer na tržištu nedostaju kasne grupe sjemenskog kukuruza 500 i 600, koje se najviše traže. Kako ističe mr. Josip Šimenić, predstojnik Odjela za sjemenarstvo osječkog Poljoprivrednog instituta, razlog nedostatku kasnih grupa sjemena kukuruza je lanjska izrazito ekstremna suša koja je, izmeðu ostalog, posebice pogodila sjemenski kukuruz, kojemu nije pomoglo ni navodnjavanje. Naime, visoke su temperature udarile biljke “odozgo” i onemogućile oplodnju. Na tržištu trenutno dominira sjeme kukuruza grupe 400, koje su seljaci, pribojavajući se nestašice, ne gledajući na cijenu koja je veća nego lani, počeli kupovati ranije nego što je uobičajeno.

Opširnije...

Projekt vraćanja povjerenja u peradarsko meso

peradarskomesoZagreb, 12. ožujka – Europska unija i Republika Slovenija danas su predstavile meðunarodni projekt informiranja i promocije peradarskog mesa porijeklom iz Europske unije. Projekt će se provoditi u četiri države jugoistočne Europe: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Opsežnim promocijskim programom upoznat će potrošače s prednostima uključivanja peradarskog mesa u svakodnevnu prehranu te o važnim propisima kvalitete, sigurnosti i sljedljivosti. U tri godine trajanja projekta, cilj je ponovno pridobiti povjerenje potrošača u jedno od najomiljenijih vrsta mesa – peradarsko meso.

 

Opširnije...

Meðunarodni sajam prehrane "Alimentaria"

alimentarialogoU organizaciji ŽK Varaždin hrvatske će tvrtke od 10. do 14. ožujka sudjelovati na Meðunarodnom sajmu prehrane "Alimentaria" u Barceloni u Španjolskoj.  "Alimentaria" je jedan od vodećih sajmova prehrane u svijetu i drugi po veličini u Europi, a održava se svake dvije godine. Očekuje se da će na sajmu sudjelovati više od 5000 vodećih proizvoðača i distributera hrane i pića iz 155 zemalja te da će ga posjetiti oko 155.000 stručnih posjetitelja iz cijelog svijeta.  Na štandu površine 75 četvornih metara ove će godine izlagati osam tvrtki: "Derma" iz Varaždina, "Marinada" iz Brodarice, "Lustra" iz Milne, "Prehrana" iz Varaždina, "Adriatic foods" iz Stubičkih Toplica, "Agrofarmacija" iz Pule, "Maraska" iz Zadra te "Pčelarstvo Franić" iz Varaždina.

Opširnije...

Za razvoj se izdvaja sve više novca, a seljaci obraðuju sve manje zemlje

traktororanjeOd 1999. godine, od kada su državne potpore (poticaji) u poljoprivredi uvedeni, poljoprivrednim proizvoðačima svake se godine isplaćuje sve više novca. U početku je to bilo nešto malo ispod milijarde kuna, kasnije izmeðu jedne i dvije, dok je ove godine zbog zahtjeva koalicije HSS-HSLS taj iznos čak tri puta veći, čak 6 milijardi kuna. Cilj davanja potpora, smatra se, jest povećanje poljoprivredne proizvodnje i kvalitete proizvoda, stvaranje konkurentnog proizvoda i niža cijena hrane za hrvatske graðane. Meðutim, sve je skupa još jako daleko od toga. Prema mnogima, hrvatska poljoprivreda unatoč tomu, ni deset godina poslije, nije ni na tragu zacrtanog cilja, dapače, prinosi poljoprivrednih proizvoda daleko su ispod europskih (onoliki su kolika su i ulaganja), a uvoz i cijena hrane enormno rastu. Stoga je jedno od prioritetnih pitanja koje se sve više nameće: Može li uopće šest milijardi kuna spasiti hrvatsko selo i poljoprivredu i napokon već jednom načiniti konkurentnog seljaka? Hoće li se već jednom smanjiti uvoz hrane, te hoće li hrana pojeftiniti ili je potreban još mnogo veći iznos? Mnogi smatraju da će, kao i do sada, i ovogodišnji poljoprivredni proračun pogodovati samo jednoj uskoj interesnoj skupini, a oštetiti većinu graðana.

Opširnije...

Eri jeftine hrane došao je kraj

hranatanjurU zadnjih 30-ak godina cijena osnovnih poljoprivrednih roba je bila stabilna, hrana nije bila niti prejeftina niti preskupa. Većim dijelom tog perioda cijena pšenice, kukuruza i soje čak je imala prevladavajući trend pada. Meðutim, čini se da je eri jeftine hrane došao kraj. Soja nikad nije bila skuplja u posljednje 34 godine, cijene riže i kave su najviše u posljednjih deset godina, a u nekim zemljama cijena mlijeka i mesa se udvostručila. Koji su glavni razlozi skoka cijena poljoprivrednih roba? Prvi razlog, ističu znanstvenici, jest rast svjetske populacije koja će do sredine 21. stoljeća doseći brojku od devet milijardi stanovnika. Taj ogroman broj gladnih usta treba hraniti ograničenim resursima - sve je manje obradivih površina, pitke vode i rezervi nafte.

Opširnije...

HBOR: Novi kreditni programi za korisnike SAPARD-a i PHARE-a

hbor_logoHBOR omogućava ugovaranje povoljnije kamatne stope poduzetnicima koji ulažu u ribarstvo
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) započela je s provedbom novih kreditnih programa s ciljem učinkovitijeg korištenja sredstava pretpristupnih fondova Europske unije SAPARD i PHARE 2006. Kako je na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo predsjednik Uprave Anton Kovačev, HBOR u sklopu programa kreditiranja za SAPARD omogućava ugovaranje povoljnije kamatne stope od dva posto malim i srednjim poduzetnicima te velikim poduzetnicima koji ulažu u poljoprivredu i ribarstvo ili na područja od posebne državne skrbi, otoke te brdsko-planinska područja.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish