DUBOKA  - Glavni irski grad Dublin, država Kazahstan, Osijek i selo Duboka u općini čaglin, najmanje razvijenoj u Požeško-slavonskoj županiji, na prvi pogled nemaju ništa zajedničko. Meðutim ipak imaju. Povezuje ih Neven Delić, mladi osječki kuhar koji je četiri godine bio šef restorana u Dublinu i njegova supruga Ana, ruska pravnica iz Kazahstana, koja je u tom irskom gradu, gdje su se upoznali, studirala engleski jezik. A kako su zapravo završili u Dubokoj? - Odlučili smo pokrenuti privatni posao, odnosno, proizvodnju gljiva bukovača. Za pokretanje tog posla, uvjeti, prije svega početna ulaganja, su znatno povoljniji nego u Osijeku, od cijene komunalija do slame, jedne od osnovnih sirovina koja je ovdje i znatno kvalitetnija. Osim toga, ovdje u zraku ima znatno manje bakterija i gljivičnih čestica koje mogu biti štetne za proizvodnju gljiva.

BELI MANASTIR - Poslovna zona "Jug" do polovine iduće godine trebala bi dobiti prvog "stanara". Riječ je, naime o prošle godine osnovanoj tvrtki "Zovko-Baranja" (tvrtka kći "Zovka-Zagreb") koja će ondje otvoriti benzinsku crpku s restoranom i tvornicu traktorskih prikolica. Premda su prvi radnici na benzinskoj već trebali početi raditi, zbog administracije prolongiran je rok otvaranja, kako benzinske tako i tvorničkog pogona. No, direktor "Zovka-Baranja" Ivan Doboš unatoč tome na projekt gleda optimistički.  - U "Zovku" imaju velikog iskustva s izgradnjom benzinskih crpki, budući da je u tvrtkinom vlasništvu 40-ak crpki, od čega 20-ak u Bosni i Hercegovini, a 20-ak u Republici Hrvatskoj - objašnjava, tvrdeći kako je to dovoljan razlog za optimizam. Nešto je kompliciranije s tvornicom traktorskih prikolica, koja će biti svojevrsni "Zovkov" pilot-projekt, jer će buduća belomanastirska tvornica biti prva u koncernu. Iako nije počela ni gradnja temelja, vode se odreðeni pregovori s poslovnim partnerima, pa je lako moguće da traktorske prikolice završe u Italiji. - Na benzinskoj crpki i restoranu posao će dobiti 20 osoba, dok će u tvornici traktorskih prikolica raditi njih 50 - kaže na kraju Doboš.

POčETKOM  travnja stupio je na snagu Pravilnik o kakvoći jaja, a u skladu sa standardima Europske unije svako jaje koje je kupljeno u trgovini trebalo bi biti kodirano. Prema istom pravilniku, svi proizvoðači koji imaju više od 350 nesilica, moraju obavezno označavati jaja pa će osim kokošinjca hrvatski farmeri morati izdvojiti i 50.000 kuna za ureðaj za označavanje jaja."Primjerice, prvi broj na jajetu označava način uzgoja i držanja kokoši. Nula znači ekološki uzgoj, broj jedan slobodni uzgoj, broj dva je da je kokoš živjela u kokošinjcu, a broj tri da je kokoš uzgojena i držana u zatvorenom peradarniku", piše Vjesnik. Broj na jajetu trebao bi poslužiti i za lakše pronalaženje proizvoðača primjerice ukoliko kupac kupi pokvareno jaje. Takoðer, brojevi će označavati i u kakvim uvjetima žive kokoši, te još niz podataka.

U Hrvatskoj bi ove godine, prema trenutačnim procjenama, suncokretom moglo biti zasijano približno 35.000 hektara, što je dvostruko više nego lani kada je bilo zasijano samo 17.000 ha. Uljari te optimistične prognoze temelje na najavama Ministarstava poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja o povećanju poticaja za sve uljarice sa 2.250 kuna po hektaru, koliko su iznosili do sada, na 2.850 kn/ha koliko ove godine traže preraðivači, ali i na znatno većoj otkupnoj cijeni koju planiraju platiti. Na području Osječko-baranjske županije sjetva suncokreta očekuje se na najmanje 12.000 hektara, koliko zajedno planiraju ugovoriti IPK Tvornica ulja čepin d.o.o. i Tvornica ulja Zvijezda d.d. Zagreb, meðutim budući da sjetvu suncokreta ove godine s proizvoðačima ugovara još nekolicina gospodarskih subjekata, za očekivati je i više zasijanih površina od navedenih.

"Napokon je krenulo!" Tim je riječima glavni pregovarač s EU Vladimir Drobnjak komentirao službenu potvrdu iz Bruxellesa da je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje triju pregovaračkih poglavlja: za socijalnu politiku i zapošljavanje, slobodu kretanja robe te poljoprivredu i ruralni razvoj. S dobrim vijestima iz Bruxellesa Drobnjak je upoznao Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU. Predsjednica Odbora Vesna Pusić nada se da će u travnju i svibnju, odnosno najkasnije zaključno s lipnjem, biti otvorena, ako ne sva, a ono većina od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.

Žetva kasnih žitarica u 2007. godini, u odnosu na godinu prije, donijela je manji prinos kod svih kultura. Tako je, stoji u redovitu izvješću Državnog zavoda za statistiku objavljenom u četvrtak, prinos soje podbacio za čak 48 posto, proizvodnja suncokreta bila je manja za 33 posto dok je kukuruza lani ubrano manje za 26 posto, a zobi 16 posto. Veći prinosi prošle su godine prema količinama iz 2006. evidentirani samo na tri žitarice. Kod ječma je obujam prinosa lani bio bolji za pet posto dok je žetva pšenice dala urod veći samo za jedan posto. Statistički značajniji rast prinosa u prošlogodišnjoj žetvi, u odnosu na 2006., dogodio se jedino na oranicama s uljanom repicom. Proizvodnja je gotovo udvostručena meðutim, zasluge za taj pomak skrivene su u činjenici da je godinu prije (2006.) uljana repica bila zasijana na tek 8.455 hektara, a po jednom hektaru urod je iznosio 2,38 tona dok je tijekom 2007. pod tom kulturom bilo 13.069 hektara s prosječnim prinosom od 3,01 t/ha.

VIROVITICA – Predstavnici Ministarstva financija, Slatinske banke i Virovitičko-podravske županije sastali su se sa sedamdesetak poljoprivrednika koji su se zadužili u poznatoj «traktorskoj aferi» iz 1997. godine i još nisu vratili krediti kojim su kupili traktore i ostalu poljomehanizaciju. Slučaj je dobio i medijski naziv «Ðurini traktori» je tadašnji župan Virovitičko-podravske županije Ðuro Dečak najavljivao veliku akciju pomoći poljoprivrednicima uz pomoć Vlade Republike Hrvatske te «Hypo banke», Auto kuće Veličan iz Kladara kod Pitomače i riječke tvrtke «Torpedo». No, umjesto razvoja poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava slučaj je, zbog niza nezakonitosti, završio na sudu. Ðuro Dečak osloboðen je krivnje, Franjo Veličan je uvjetno osuðen, a zbog nevraćanja kredita država od Virovitičko-podravske županije danas potražuje pedesetak milijuna kuna.

Ugostitelji će od 30. lipnja ove godine na jelovnicima morati navesti porijeklo hrane koju nude gostima. Takoðer, morat će istaknuti i sve sastojke koji mogu izazvati alergije i netoleranciju na hranu. Te odredbe iz novog Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane i njihovo tumačenje izazvali su jučer na javnoj raspravi u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu najviše polemika meðu proizvoðačima, trgovcima, predstavnicima ministarstava poljoprivrede i zdravstva te članovima sektora poljoprivrede pri HGK.