Najave

Zadnje Vijesti

Slavonski seljaci napunili novčanike

U povijesti hrvatskog agrara ova, 2008. godina, bit će zapamćena kao jedna od rijetkih agrarnih godina u hrvatskoj povijesti po rekordnoj proizvodnji gotovo svih poljoprivrednih kultura, visokoj otkupnoj cijeni i povećanim poticajima, a što je najvažnije, napokon i po - dobroj zaradi.
Naime, seljaci su, iako to većina nerado priznaje, prvi put nakon dužeg niza godina na poljoprivrednoj proizvodnji dobro zaradili.

- Ova je godina za mene bila i uspješna i neuspješna. Gotovo su sve poljoprivredne kulture rekordno rodile, što se rijetko dogaða. Osobno ne pamtim da je u proteklih 30 godina, koliko se bavim poljoprivredom, tako dobro rodilo. Zadovoljni smo i poticajima, a dobra je bila i cijena gotovo svih kultura, posebice uljane repice koja nikada više neće biti tako visoka. Jedino je kukuruz razočarao i cijenom i šarolikim prinosima. Očekivalo se, naime, više od prosječnih sedam tona po hektaru, koliki je prosječni urod zabilježen ove godine, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Laslo napominje kako cijenom kukuruza ove godine mogu biti zadovoljni jedino stočari koji su, kako kaže, "na konju", jer napokon imaju jeftinu hranu. - Svi oni koji su kukuruz sijali za prodaju, a ne za vlastite potrebe, nezadovoljni su cijenom od 0,60 kn/kg, unatoč povećanju poticaja na 2.250 kn/ha. Zbog toga se ponovno nameće potreba za konačnim uvoðenjem planske poljoprivrede na ovim prostorima, kaže Laslo, te ističe da je točno da su seljaci prvi put na poljoprivredi zaradili, meðutim, dodaje kako će zarada samo pokriti gubitke nagomilane iz prethodnih godina, tako da će ovu godinu većina završiti s 'pozitivnom nulom'.

Opširnije...

 

Poljoprivredni redari kažnjavat će vlasnike koji ne obraðuju zemlju

Urednik portala seljaci.org Vladimir Novotny kaže da su kazne za neobraðeno zemljište više preventivne nego represivne.

Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izjavio je jučer za naš list da osnovni cilj novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije kažnjavanje onih koji ga ne obraðuju već da se ono privede obradi.
– A za to naprosto moramo imati neke mehanizme. Kada oporba priča o velikom uvozu poljoprivrednih proizvoda kritiziraju nas jer kao nemamo nikakve dugoročne mjere. A kada se sa takvim mjerama izaðe onda oporba počinje otkrivati toplu vodu, rekao je Pankretić. Dodaje da se bilo kakva kazna može izbjeći ako vlasnik zemljište počne obraðivati, a ako on to iz bilo kojeg razloga nije u stanju može doći u svoju općinu i izraziti želju da se njegovo zemljište da u zakup.
– On može naprosto reći – ja imam zemljište, a ne isplati mi ga se obraðivati. Tada općina raspisuje natječaj za zakup, a vlasniku ide novac od zakupnine, kaže Pankretić.

Opširnije...

Veletržnicama protiv crnog tržišta ribom

Poglavarstvo Zadarske županije prihvatilo je Društveni ugovor o osnivanju veletržnice ribe u Kalima na otoku Ugljanu. Vlasništvo veletržnice bit će podijeljeno u četiri 25-postotna udjela: Ribarska zadruga »Sloga« iz Kali, Općina Kali, Zadarska županija i Vlada, a svatko od njih dužan je uplatiti deset tisuća kuna temeljnog uloga. Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede izradila je idejni projekt u sklopu pretpristupnih fondova Europske unije za jačanje tržišta ribom.

»Otvaranje veletržnice ribom u Kalima temelji se na prioritetima zajedničke ribarske politike EU-a, kao i na programu Vlade koja je pokrenula program modernizacije ulova ribe i gradnje lanaca ribarskih veletržnica«, ističe Jerolim Uroda, pročelnik Odjela za pomorstvo Zadarske županije.

Opširnije...

Hoteli ne žele domaće patke pa turisti jedu uvozno meso

Pravnik Željko Orehovec i njegova supruga Marinka, inženjerka kemijske tehnologije iz Velikoga Bukovca, svoje su struke odlučili zamijeniti poljoprivredom. Prije osam godina počeli su uzgajati patke a od početnih 3000 pataka godišnje, danas na godinu uzgoje 60.000 te su jedini u Hrvatskoj s tolikim opsegom uzgoja.

– Poljoprivreda nam nije strana, roditelji su se bavili povrćarstvom i cvjećarstvom. Imali smo ideju poluekstenzivnog uzgoja pataka. Patke se do trećega tjedna drže u zatvorenom prostoru, a onda ih se pusti na otvoreno. Mnogo hodaju, na svježem su zraku, a meso je tada zdravije i kvalitetnije – kažu Željko i Marinka. Budući da s uzgojem pataka nitko u Hrvatskoj nema previše iskustva, u svemu su se morali snalaziti sami. Danas stalno zapošljavaju 12 ljudi, a cilj im je godišnje uzgojiti 100.000 pataka.

– Proizvode plasiramo preko gotovo svih velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, s kojima imamo godišnje ugovore. Bilo je teško naći svoje mjesto na tržištu, ali smo ipak uspjeli – kaže Marinka.

Opširnije...

Voćko počeo proizvoditi prirodni sok od jabuka



Poljoprivredna zadruga Voćko
počela je s proizvodnjom soka od jabuka na vlastitoj proizvodnoj liniji. Perilica, mlin, preša i ostali pribor vrijedni su 180.000 kuna, od čega im je Ministarstvo poljoprivrede bespovratno dalo 45.000 kuna.

– Sok pravimo od vlastitih jabuka druge klase, i to bez ikakvih konzervansa i sličnih dodataka. Zasad ga prodajemo kod kuće, ali pripremamo svu potrebnu dokumentaciju kako bismo sok ubuduće mogli prodavati javno u prodavaonicama. S obzirom na to da je zbog lanjske suše ovogodišnji urod 30 posto manji, naše jabuke smo već preradili, a sada pružamo usluge proizvoðačima iz drugih gradova. U ovo kratko vrijeme već smo proizveli 15.000 litara soka – kazao je član zadruge Drago Skalnik.

Opširnije...

Umjesto nuklearke i ugljena, sunce i vjetar

 
Sve su glasniji kritičari predložene energetske strategije koji smatraju da orijentacija na uvozni ugljen i skupu tehnologiju, pa i moguća opasnost koju donose nuklearke, nikako ne smije biti glavni dio hrvatske budućnosti.

Jedan od glavnih ciljeva energetske strategije vezan je uz izgradnju novih 3500 megavata koji bi do 2020. godine trebali osigurati dovoljno električne energije, što je čista megalomanija, tvrdi Miljenko Šunić, prvi čovjek Hrvatske stručne udruge za plin. Cijeli scenarij leži na ugljenu i nuklearki, a pritom se ne vidi gdje se može uštedjeti ili povećati učinkovitost.

Posebice je to važno kad je riječ o eventualnoj nuklearnoj elektrani za koju je tehnologija iznimno skupa. I na kraju, sve je uvozno. Ako smo pak naglasili da želimo biti energetski neovisni, trebali bismo sve karte baciti na vodeni potencijal, obnovljive izvore i plin. Budemo li se okrenuli tome, već za 15 godina mogli bismo biti energetski neovisni, smatra Šunić.

Opširnije...

Drvopreraðivači poručuju: 'Gradite škole i bolnice, a ne ceste'

Nakon mjesec i pol dana poziva upomoć Vladi i resornom Ministarstvu šumarstva da pronaðu način za ublaživanje utjecaja financijske krize koja je prouzročila snažne tržišne poremećaje, stečajeve i više od 3000 otkaza u drvno-preraðivačkoj industriji – a spremaju se i novi – Hrvatske šume danas su ipak predložile korekciju cijena nekih drvnih sortimenata i usluga čime bi se odrekle prihodnog “kolača” od otprilike 160 milijuna kuna. Reklo bi se puno.

No, zna li se da su drvopreraðivači još u lipnju, kad su Šume najavile poskupljenje od 6 posto, predviðali tolike štete samo u kupnji drva, i dalje nema previše optimizma, čulo se na današnjoj sjednici Vijeća drvopreraðivača u HGK.

– Zbog svjetske recesije, sve više otkazanih narudžaba iz inozemstva, skupe sirovine zbog koje je smanjena izvozna konkurentnost te tečajnih razlika, ovoj gospodarskoj grani prijeti to da se iz pozicije uzornog uvoznika pretvori u kriznog gubitnika – kazao je Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvopreraðivača pri HGK.

Opširnije...

Koje su koristi od oprašivanja pomoću insekata?

Francuski i njemački znanstvenici, po prvi put, su izračunali ekonomsku vrijednost koristi koju čine kukci, primjerice pčele, oprašivanjem poljoprivrednih usjeva. Prema objavljenim podacima studije, oni tvrde da je ekonomska korist od oprašivanja kukcima u 2005. godini bila 150 milijardi €.

Istraživači Nacionalnog instituta za istraživanja u poljoprivredi (INRA), Centra za znanstvena istraživanja (CNRS) u Francuskoj i Helmhotz centra za istraživanje okoliša (UFZ) su, osim toga, procijenili i ekonomsku štetu koja nastaje uslijed nedostatka kukaca za oprašivanje, na 190 do 310 milijardi € godišnje.

Opširnije...

INA snizila cijene svih derivata, dizeli ispod 7 kuna

INA je od ponoći ponovo snizila maloprodajne cijene naftnih derivata, pa je Eurosuper 95 pojeftinio za 2,7 posto, Eurodizel za 5,2 posto, a u postotku najviše, za 9 posto, pojeftinio je plavi dizel. Prema cjeniku objavljenom na web stranici Ine, od ponoći pa do 30. prosinca Eurosuper 95 na Ininim će se benzinskim postajama prodavati po 6,62 kune po litri (do sada 6,80 kuna). To je ujedno i najniža cijena Eurosupera 95 od njegova uvoðenja uz sadašnja svojstva od proljeća 2004.

Nova cijena Supera 95 je 6,50 kuna po litri, što je 2,3 posto manje od dosadašnjih 6,65 kuna, a Super plus 98 pojeftinio je za 2,8 posto, na 6,66 kuna (do sada 6,85 kuna).

Opširnije...

Otvorena pakirnica čajeva vrijedna 15 milijuna kuna

U tvornici Jan Spider u Pitomači otvoren je pogon za pakiranje čajeva vrijedan 15 milijuna kuna. Kapacitet je pogona 400 tona čajeva na godinu i to oko sedam milijuna kutija filter čajeva i četiri milijuna klasičnih čajeva. U pogonu će raditi 44 radnika u tri smjene.

Kako je na otvorenju rekao vlasnik tvrtke Nikola Nemčević, riječ je o proizvodnji čajeva za Cedevitu, Podravku i neke druge tvrtke, a Jan Spider pregovara i s partnerima iz Njemačke i Austrije o izvozu. Pitomačka tvrtka nastala je prije 13 godina, a bavi se proizvodnjom, otkupom i preradom ljekovitog bilja. Grupa Spider s oko 70 zaposlenih godišnje preradi oko 1100 tona ljekovitog bilja, a oko 60 posto izvozi u zemlje EU pa će vrijednost ovogodišnjeg izvoza biti oko 3 milijuna eura.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish