Drvopreraðivači poručuju: 'Gradite škole i bolnice, a ne ceste'

Nakon mjesec i pol dana poziva upomoć Vladi i resornom Ministarstvu šumarstva da pronaðu način za ublaživanje utjecaja financijske krize koja je prouzročila snažne tržišne poremećaje, stečajeve i više od 3000 otkaza u drvno-preraðivačkoj industriji – a spremaju se i novi – Hrvatske šume danas su ipak predložile korekciju cijena nekih drvnih sortimenata i usluga čime bi se odrekle prihodnog “kolača” od otprilike 160 milijuna kuna. Reklo bi se puno.

No, zna li se da su drvopreraðivači još u lipnju, kad su Šume najavile poskupljenje od 6 posto, predviðali tolike štete samo u kupnji drva, i dalje nema previše optimizma, čulo se na današnjoj sjednici Vijeća drvopreraðivača u HGK.

– Zbog svjetske recesije, sve više otkazanih narudžaba iz inozemstva, skupe sirovine zbog koje je smanjena izvozna konkurentnost te tečajnih razlika, ovoj gospodarskoj grani prijeti to da se iz pozicije uzornog uvoznika pretvori u kriznog gubitnika – kazao je Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvopreraðivača pri HGK. Samo na tečajnim razlikama i inflaciji drvni su izvoznici lani izgubili oko 450 milijuna kuna. I dok čekaju da im se isplati barem preostalih 80-ak posto od 56 milijuna kuna obećanih poticaja resornog ministarstva za 2008., drvopreraðivači od države očekuju puno više.

Nikad ih, tvrde, nitko nije tretirao kao dobavljača u javnom sektoru i sad je najbolja prilika da se to promijeni. Neka se zaustavi gradnja cesta, u čemu je zaposleno 5000 ljudi, a potencira daljnja gradnja škola, bolnica i drugih ustanova koje trebaju 50.000 ljudi i prilika su da se zaposle i domaći drvopreraðivači, kazao je Zdravko Požgaj iz Parketa Požgaj. U suprotnom, pokazala je to i najnovija anketa HGK, drvopreraðivači pritisnuti krizom očekuju pad zaposlenosti veći od 15 posto.

Deklarativno svi u zemlji podržavaju proizvodnju i izvoz i svi su suglasni da je to jedino rješenje za ublaživanje krize, pa što se onda čeka, čulo se danas u HGK.

Drvna industrija jedini je industrijski sektor koji ostvaruje izvozni suficit (96 mil. USD u 2007. te ukupan izvoz od milijardu USD). Izvoz je udvostručen u posljednje četiri godine, a više od 60% prihoda ostvaruje se na stranim tržištima pri čemu je 70% finalnih proizvoda koji se 95% baziraju na domaćoj sirovini.