Proslavljeni boksač i uspješni poljoprivrednik Željko Mavrović bacio se u politiku. Izborna skupština Hrvatskog seljačkog saveza izabrala ga je za predsjednika kako bi ojačao, promicao i zaštitio seljačka obiteljska gospodarstva.

Protukandidata Tomislava Pokrovca pobijedio je s dvostruko većim brojem glasova. Mavrović je istaknuo da je svjestan problema u kojima su se našli seljaci, te da se nada da recesija na gospodarstvo ipak neće toliko utjecati.

- Provedba proljetne sjetve nije upitna, bit će obavljena i neće biti značajno skuplja od lanjske, ali će cijena poljoprivrednih proizvoda biti niža - i to moramo prihvatiti. Ministarstvo poljoprivrede odradit će svoj dio posla, isplatit će poticaje, organizatori poljoprivredne proizvodnje neće se povući, kao ni preraðivači od otkupa, jer od toga žive, izjavio je, izmeðu ostalog, Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na jučerašnjem sastanku Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek. U izlaganju većeg broja sudionika skupa iznesene su vrlo pesimistične prognoze; od toga da nemaju novca za sjetvu a nitko je ne želi ugovarati i kreditirati te da su pred dužničkom ropstvom.

Preraðivači su se žalili da ih “šamaraju“ banke kako hoće, a čulo se čak i da bi moglo doći do odustajanja od sjetve općenito, te da će Hrvatskoj zaprijetiti glad. Na sve to Kuterovac je reagirao vrlo oštro. Iako je tema sastanka bila provedba proljetne sjetve, najviše se izlaganja odnosilo na višak pšenice, otkup nove pšenice i na njezinu otkupnu cijenu. “Do sada je u dva mjeseca država isplatila više od 600 milijuna kuna poticaja, a iako je u recesiji, isplatit će sve državne potpore u zakonskom roku. Do kraja travnja isplatit će još 1,4 milijardi kuna poticaja. Ako to nije novac za provedbu sjetve - za što je onda?“ -”, rekao je Kuterovac poručivši da ne možemo više razmišljati na način da uvijek država treba sanirati nečije dugove jer mi smo svi ta država.

Osječka šećerana Kandit Premijer posljednjih je dana intenzivirala ugovaranje sjetve šećerne repe te je do sada, kako je istaknuo Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora Kandit Premijera, ugovoreno 6.000 hektara.

- Za ovu smo godinu planirali ugovoriti proizvodnju šećerne repe na ukupno 9.000 hektara, odnosno oko 7.000 ha u Hrvatskoj, a preostale površine u Vojvodini. Meðutim, zbog već opće poznate situacije, odnosno otežane likvidnosti tvrtke, a time i otežane isplate lanjske proizvodnje, čini se da ćemo ipak ostati na samo 6.000 ha ugovorenih površina u Hrvatskoj, a proizvodnju na još 3.000 ha ugovarat ćemo u Vojvodini, kaže Kos te napominje kako na području Vojvodine nije problem ugovoriti sjetvu šećerne repe jer vlada veliko zanimanje, ponajprije zbog povoljne otkupne cijene šećerne repe koja je, kako ističe, u Hrvatskoj trenutačno najviša, ne samo od zemalja okruženja, već u i od zemalja EU.

Oko 400 proizvoðača mlijeka i ratara, u organizaciji Udruge mljekara Osječko-baranjske županije, prosvjedovalo je u srijedu 11. ožujka u Radićevoj ulici u blizini Markova trga zahtijevajući od hrvatske vlade reprogram zajmova po europskim kamatama (dva posto na 20 godina), uplatu kapitalnih ulaganja do 50 posto svim poljoprivrednicima te poštivanje valjanih ugovora o ciljanoj cijeni mlijeka.

Traže da se odrede i točni iznosi i datumi isplate potpora i poticaja u poljoprivredi, da se riješi problem mljekare u Starom Petrovu Selu, da se ovčarima i kozarima vrate poticaji te zaštiti domaća proizvodnja janjadi, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Prosvjednici su zatražili i izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu, tako da kod dugoročnog zakupa obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima prednost, da se stočarima omogući kupnja i dugoročan zakup zemljišta po povlaštenim uvjetima. Traže i zaštitu domaće proizvodnje - nadzor uvoza stočarskih proizvoda, žitarica, povrća i voća te legaliziranje svih stočarskih objekata.

Optimalni rokovi proljetne sjetve su pred vratima, a seljaci, koji su, kako kažu, korak do bankrota, ne znaju kako i što zasijati. Dužni su organizatorima proizvodnje, poljoprivrednim tvrtkama i zadrugama, državi za zakup poljoprivrednog zemljišta, bankama koje po selima već provode ovrhe.

Sve to nije u hrvatskoj poljoprivredi nešto novo i ponavlja se uoči svake sjetve, meðutim ove godine poseban je problem što većem dijelu proizvoðača još uvijek nisu isplaćeni novci za lanjske predane usjeve - kukuruz, sunockret, šećernu repu, a nekima čak ni za pšenicu, kao ni poticaji, a nitko ovog proljeća ne želi ugovarati i kreditirati sjetvu.

Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu odavno je premašila kapacitete postojećih uzgajališta, a procjenjuje se da će ove godine samo u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uglavnom izvozimo na japansko tržište koje najviše cijeni atlantsku plavorepu tunu koja se lovi u Jadranu.

Uzgoj tune podigao je hrvatsku marikulturu, a ulaganja u njega pokazala su se kao jedan od najuspješnijih gospodarskih poteza u Hrvatskoj.

Svi uzgajivači nisu završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojemu tuna mora dosegnuti težinu od najmanje 30 kilograma. Bračka Sardina i Zadar tuna nisu lani izlovljavali jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište. To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine se ulaže, a samo jedanput dobiva zarada koja ove godine neće donijeti visoki profit, ističu uzgajivači.

Prema riječima ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, uvoz hrane pao je 38 posto, izvoz je porastao za gotovo 22 posto.

Uvozno-izvozna bilanca Hrvatske prvi put je gotovo pozitivna. U siječnju smo uvezli hrane za 131,9 milijuna dolara, a izvezli za 128,5 milijuna dolara.

Ovi pozitivni trendovi iznenadili su mnoge jer dolaze upravo u jeku svjetske gospodarske krize. Gotovo pozitivnoj trgovinskoj bilanci najviše je pridonio izvoz tune. Na japansko je tržište plasirano tri puta više tune nego prije godinu dana. Ribari tvrde da je to zbog sezone izlova, koja je ove godine kulminirala u siječnju. Osim preraðivača tune u vrhu ljestvice izvoznih proizvoda i dalje su šećer i kukuruz.

VOćIN - S ciljem bržeg rješavanja nagomilanih problema u stočarstvu u nedjelju je u Voćinu osnovan ogranak nevladine Udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka kojoj je pristupilo tridesetak stočara iz sela pod Papukom.

Za predsjednicu je izabrana Lucija Biljaka, dopredsjednik je Mario Cingel, tajnik Zoran Jaković, rizničar Ivan Barić i član Predsjedništva Krešimir Turk. Na osnivačkom skupu stočari, koji na livadama pod Papukom uzgajaju više o 5000 komada ovaca i goveda, istaknuli su potreba da država, u okviru stvaranja novih poticaja, osigura kvalitetnije uvjete za brži razvoj finalnih proizvoda na bazi proizvodnje mesa i mlijeka. - Cilj nam je razvoj tzv. realne poljoprivrede, a u Voćinu, pa i na drugim područjima, najveći je problem gospodarenje državnim zemljištem.

U Bjelovaru je danas svečano otvorena dvodnevna izložba “Hrvatski zadružni proizvod”, koja je okupila 80 zadruga s oko 400 izloženih finalnih proizvoda.

Uvažavajući htijenja zadrugara, uvedena je i prodaja zadružnih proizvoda, što je ujedno i najbolja promocija. Naglasak je meðu ostalim na autohtonim, te zaštićenim proizvodima, a može se razgledati i kupiti širok asortiman vina, sireva, meda, suvenira, maslinovog ulja, ali i lički krumpir, te čipka. - Široj javnosti želimo predstaviti bogatstvo i različitost hrvatskog autohtonog zadružnog proizvoda, te ukazati na učinke i prednosti zajedničkog rada u zadruzi kako bi ostalima još više približili zadružni oblik organiziranja - ističe Vedrana Stecca, predsjednica uprave Hrvatskog saveza zadruga.