Seljaci pred dužničkim ropstvom

Optimalni rokovi proljetne sjetve su pred vratima, a seljaci, koji su, kako kažu, korak do bankrota, ne znaju kako i što zasijati. Dužni su organizatorima proizvodnje, poljoprivrednim tvrtkama i zadrugama, državi za zakup poljoprivrednog zemljišta, bankama koje po selima već provode ovrhe.

Sve to nije u hrvatskoj poljoprivredi nešto novo i ponavlja se uoči svake sjetve, meðutim ove godine poseban je problem što većem dijelu proizvoðača još uvijek nisu isplaćeni novci za lanjske predane usjeve - kukuruz, sunockret, šećernu repu, a nekima čak ni za pšenicu, kao ni poticaji, a nitko ovog proljeća ne želi ugovarati i kreditirati sjetvu.

Stanje na selu je, kako naglašava Slavko Novaković, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, vrlo zabrinjavajuće jer je većina seljaka, posebice oni koji su ulazili u velike investicije gotovo pred dužničkim ropstvom.

- Neke su banke podigle kamate na kredite sa 6,5 na 11 posto. Seljaci su dužni do grla te nitko ne želi kreditirati novu proizvodnju, posebice stočarima zbog pada cijene mlijeka i najave ukidanja poticaja po muznoj kravi. Zbog teškog stanja, zatražili smo revidiranje ugovora za jesensku sjetvu, ponajprije zbog velikih ulaganja, previsoke cijene repromaterijala, posebice gnojiva te najave pada otkupne cijene pšenice. Ulaganja po hektaru pšenice, primjerice, bila su oko 4.000 kuna, a kad se uzme u obzir najava otkupne cijene pšenice od 0,80 kn/kg, tu nema zarade, zbog čega smo i ponudili organizatorima proizvodnje da preuzmu započetu proizvodnju pšenice, dovrše je, a nama da ostanu poticaji, kaže Novaković, te dodaje kako država seljacima duguje više od milijardu kuna, što za poticaje, što za kapitalne investicije.

Kad je riječ o proljetnoj sjetvi, pretpostavlja se da će se ona u Osječko-baranjskoj županiji obaviti na ukupno 108.000 ha površina, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK - Županijskoj komori Osijek. Prema kalkulacijama stručnih službi, prosječna visina ulaganja po jednom hektaru ovog proljeća iznosi oko 5.000 kuna, što znači da sjetva u Osječko-baranjskoj županiji stoji 540 milijuna kuna. Najveći je problem što proizvoðači tog novca nemaju. Do sada je, naime, isplaćena samo polovina iznosa za kukuruz. Prema prijašnjim godinama, ove se seljaci istinski bore za provedbu plana proljetne sjetve jer sve ukazuje da će to biti jedna od najtežih godina za poljoprivredu s obzirom na tešku ekonomsku situaciju koja nije, kako se očekivalo, mimoišla ni poljoprivredni sektor, kaže Nad te dodaje kako su se prvi nagovještaji da će biti problema s provedbom sjetve pojavili još za lanjske žetve pšenice, kada dio predanih i uskladištenih tržnih viškova nije isplaćen, a vladalo je šarenilo otkupnih cijena od 1 do 1,50 kn/kg.

Spora realizacija otkupa pšenice, kaže Nad, stvorila je dodatne probleme i za vrijeme berbe kasnih usjeva, kada je nastao problem s nedostatkom skladišnih kapaciteta za kukuruz, soju i suncokret.

- Agonija je nastavljena i u jesenskoj berbi, što se negativno odrazilo na proizvoðače kukuruza koji su uz niske i neprimjerene cijene ostvarili gubitke. Najbolnije je to što je dio proizvoðača kukuruz prodao, a još nije za njega dobio novac, a sad njegova cijena na tržištu raste, zbog čega se mnogi od njih osjećaju prevareni. Slična je situacija i sa suncokretom. Ponuðeno ga je ljetos više nego što je ugovoreno pa čepinska uljara nije mogla sve otkupiti. Dio je ostao čekajući kupca, s tim da cijene svih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i suncokret, imaju tendenciju pada te je sav taj disparitet cijena pao na teret proizvoðača. čepinska uljara do sada je isplatila 90 posto preuzetih uljarica, meðutim njihov pad cijena na svjetskom tržištu ne ulijeva povjerenje proizvoðačima da ozbiljnije uðu u sjetvu, posebice izmeðu ostalog i stoga jer Uljara neće biti u mogućnosti u cijelosti kreditirati sjetvu suncokreta. Navodno hoće zaštitna sredstva i sjeme, ali ne i mineralno gnojivo, kaže Nad.

Glas Slavonije